U Austriji niče poslovna zona uz bivši logor. Stiže i Lidl. "Tuga i gnjev"

Foto: basemap.at/Wikipedia, MKÖ

Gradnja poslovne zone na dijelu nekadašnjeg nacističkog koncentracijskog logora u Austriji potaknula je prosvjede i zahtjeve za očuvanjem preostalih ruševina. Tek nekoliko trošnih betonskih blokova u zaraslom polju svjedoči o postojanju golemog kompleksa za prisilni rad nedaleko od gradića Leobersdorfa. Planovi za izgradnju hladnjače i trgovine Lidla na tom mjestu izazvali su nezadovoljstvo u državi koja se dugo izbjegavala suočiti sa svojom nacističkom prošlošću, piše Euronews.

Podlogor za žene

Nakon što je nacistička Njemačka 1938. pripojila Austriju, kompleks Weinberglager postao je mjesto zatočenja za tisuće ratnih zarobljenika i prisilnih radnika. Kasnije je unutar njega otvoren i Hirtenberg, podlogor Mauthausena i jedan od najvećih austrijskih logora namijenjenih isključivo ženama.

Ondje je od rujna 1944. do travnja 1945. bilo zatočeno oko 400 žena, većinom iz Sovjetskog Saveza, ali i iz Italije i Poljske. Bile su prisiljene proizvoditi pješačko streljivo u obližnjoj tvornici. Iako su ostaci tvornice sačuvani, logorske barake i većina drugih objekata srušeni su, prenamijenjeni ili uništeni nakon rata.

Odluka protiv zaštite

Povjesničar Bertrand Perz, istraživač povijesti logora Mauthausen, rekao je za AFP da je lokacija u Hirtenbergu i dalje povijesno važna, jednim dijelom i zato što su "zatočenice Mauthausena bile marginalizirane u kulturi sjećanja".

Planovi za gradnju poslovne zone na parceli četrdesetak kilometara južno od Beča objavljeni su 2024. godine. Arheološka istraživanja potvrdila su da na lokaciji postoje ostaci bivšeg logora, ali je austrijski Savezni ured za spomenike zaključio kako oni nisu dovoljni za službenu zaštitu.

"Tuga, bijes i gnjev"

Dok se na terenu već pojavljuju bageri, aktivisti ponavljaju svoje zahtjeve. "Preko bivšeg koncentracijskog logora ne smiju se graditi novi objekti", poručili su iz Međunarodnog odbora Mauthausen. Erich Strobl, voditelj lokalne inicijative za očuvanje dijela lokacije, izjavio je za AFP:

"Osjećam tugu jer se preko mjesta opterećenog poviješću gradi nešto novo i žrtvuje ga se radi ekonomije". Josef Pumberger, član uprave Odbora Mauthausen Austrija, stajao je pred gradilištem na kojem se već dižu sivi stupovi. Za AFP je rekao da osjeća "tugu, bijes i gnjev što se ovako nešto može dogoditi u Austriji 2026. godine".

Poslovni interesi i odgovori

Projekt je sporan i zato što je zemljište ranije bilo u vlasništvu tvrtke povezane s lokalnim gradonačelnikom Andreasom Ramharterom. Prema pisanju lokalnih medija, ta ga je tvrtka prodala 2022. i 2023. godine za više od 15 milijuna eura.

Austrijska tvrtka TRA LEO GmbH & Co KG, koja je kupila parcelu, za AFP je navela da je ponudila podršku za postavljanje spomen-obilježja. Iz Lidla su potvrdili planove za otvaranje trgovine u sklopu poslovne zone, ali su naglasili da se ona neće nalaziti "izravno na mjestu bivšeg logora, već na susjednoj parceli".

Suočavanje s prošlošću

Nakon Drugog svjetskog rata, Austrija se dugo predstavljala kao žrtva nacista i ignorirala je suučesništvo mnogih svojih građana. Tek od kasnih osamdesetih godina zemlja u kojoj je rođen Adolf Hitler počela se ozbiljnije baviti svojom odgovornošću u Holokaustu.

Povjesničar Perz smatra da bi rasprava poput ove o Hirtenbergu bila nemoguća 1980-ih i dodaje da danas postoji veća osjetljivost prema bivšim nacističkim lokacijama. Ipak, upozorava da u današnjoj Austriji sve više jača stav da se nacističkom prošlošću više ne treba toliko baviti.

Desničarski FPO, stranka koju su osnovali bivši nacisti, pobijedila je na parlamentarnim izborima 2024., ali nije uspjela sastaviti vladu. Unatoč tome, stranka sudjeluje u vlasti u pet od devet austrijskih saveznih država.

Stanovnici Leobersdorfa koje je AFP kontaktirao ili nisu čuli za gradnju ili o tome nisu željeli razgovarati. U znak sjećanja na žrtve logora Hirtenberg 2024. godine podignut je spomen-stup. No, za Pumbergera to nije dovoljno.

"Vrlo je važno imati opipljive dokaze o zgradama u kojima su nacisti zatvarali, mučili i ubijali ljude", rekao je. "U suprotnom, sjećanje postaje virtualno ili ostaje zabilježeno samo u knjigama, fotografijama i filmovima".

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.