Američki predsjednik Donald Trump prošlog tjedna je potpisao novu izvršnu uredbu o ograničavanju saveznog zapošljavanja. Uredba određuje da svaka savezna agencija može "zaposliti najviše jednog zaposlenika na svaka četiri zaposlenika koji odlaze."
Ograničenje se neće primjenjivati na radna mjesta povezana s javnom sigurnošću, imigracijskim službama ili policijom. Stupit će na snagu po isteku 90-dnevnog zamrzavanja zapošljavanja koje je Trump nametnuo kada je preuzeo dužnost 20. siječnja.
U nalogu je također navedeno da će čelnici agencija morati surađivati s Odjelom za učinkovitost vlade (DOGE) Elona Muska, kako bi se smanjio broj zaposlenika na saveznoj razini.
"Ima previše saveznih službenika. Isključujući aktivne vojne i poštanske službenike, savezna radna snaga premašuje 2.4 milijuna", objavila je Bijela kuća.
Trump je od početka svog drugog mandata pojačao svoje napore da smanji broj ljudi koji rade za saveznu vladu.
U Hrvatskoj broj zaposlenih rastao unatoč zabranama
Sličnu, ali značajno blažu odluku hrvatska vlada je donijela 2016. godine. Tada je uvedena tzv. klauzula 2 za 1. Odnosno, novog državnog ili javnog službenika i namještenika moglo se zaposliti tek kada dvoje ode u mirovinu ili im prestane služba.
2022. vlada Andreja Plenkovića odlučila je ublažiti ograničenja i uvela tzv. klauzulu 1 za 1, odnosno "iznimno" je dopušteno zapošljavanje na neodređeno vrijeme u slučaju popunjavanja radnog mjesta koje je ostalo upražnjeno zbog prestanka službe dotadašnjem službeniku.
Postoje brojne iznimke od ovog pravila, pa se ono ne primjenjuje kod zamjene odsutnog službenika, za rad na programima iz EU fondova, za rad na poslovima vezanim uz Nacionalni program oporavka i otpornosti, kod poslova vezanih uz obnovu, poslova vezanih za posebne programe vlade i u slučaju povećanog opsega poslova.
Iz Ministarstva pravosuđa tada su tvrdili da je zbog klauzule 2 za 1 došlo do manjka mladih službenika i da je veliki broj ljudi u sustavu pred mirovinom. Tvrdili su i da neće biti povećanja broja zaposlenih jer nova zapošljavanja moraju potvrditi oni i ministarstvo financija.
Rastao broj zaposlenih u županijama, općinama i gradovima
Da mjera 2 za 1 nije dale rezultata pokazuju podaci po kojima je unatoč smanjenju broja stanovnika, broj zaposlenih u javnom sektoru oštro narastao. Zaposlenika u javnom sektoru je sve više i na državnoj i lokalnoj, odnosno regionalnoj razini.
Prema podacima iz 2019., u 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave bilo je zaposleno 19.047 službenika i namještenika, odnosno 2409 zaposlenih u županijama, 10.777 u gradovima i 5861 u općinama.
U 20 godina u općinama se broj zaposlenih povećao više nego dva i pol puta, u županijama je udvostručen broj zaposlenih, dok se u gradovima broj zaposlenih povećao za oko 50 posto.
2002. je u županijama bilo zaposleno 1237 osoba, a do 2019. broj se popeo na 2409 zaposlenika. U istom razdoblju je broj zaposlenih u gradovima narastao sa 7170 na 10.777, a općinama s 2285 na 5861 zaposlenog. Ukupni broj zaposlenih u županijama, općinama i gradovima je od 2002. do 2019. narastao s 10.692 na 19.047, 78.4 posto.
Manje stanovnika, a više zaposlenika županija, općina i gradova
Sve županije, pokazao je zadnji popis, gubile su stanovnike, a istodobno se broj zaposlenih u njima udvostručio, kao i većina gradova, u kojima je broj zaposlenih u upravnim odjelima i službama, tj. administraciji, narastao za 50%. Svi se podaci odnose na birokratsko osoblje jedinica lokalne i regionalne samouprave.
Isti trend vrijedi i za državni javni sektor u koji, osim zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi, spadaju ministarstva, agencije, policija i pravosuđe.
Prema podacima Ministarstva pravosuđa i uprave, u javnom sektoru je krajem 2020. radilo 237.990 ljudi. Međutim, nitko nije zaista siguran u to koliko točno ljudi u Hrvatskoj radi u javnom sektoru. Osim informacija Ministarstva pravosuđa i uprave, koje ne obuhvaćaju državne kompanije poput HAC-a i Hrvatskih željeznica, postoje podaci prema kojima se broj zaposlenih penje do 350.000.
Problem s mjerenjima veličine javnog sektora među državama upravo je u tome što on predstavlja jedan širok sustav i raspon poslova koji često nemaju puno toga zajedničkog osim da se financiraju iz državnog ili lokalnog proračuna.
23% zaposlenih radilo u javnom sektoru
Metoda koja može pomoći da otkrijemo je li raslo zapošljavanje u državnom javnom sektoru, dok je nestajalo pola milijuna stanovnika Hrvatske, podaci su Eurostata o postotku zaposlenih po državama koji rade u javnom sektoru.
Prema tim podacima udio zaposlenih u javnom sektoru Hrvatske je iznosio 19% 2000., a do 2019. narastao je na 23%. Krajem 2001. godine u Hrvatskoj je bilo ukupno zaposleno 1.328.969 ljudi, a ako je prema Eurostatu tih godina 19% zaposlenih u Hrvatskoj radilo u javnom sektoru, onda su te godine u Hrvatskoj 252.504 osobe radile za državu.
2019. Hrvatska je imala ukupno 1.540.084 zaposlena. Kako je te godine udio zaposlenih u javnom sektoru iznosio 23%, onda je broj zaposlenih u javnom sektoru iznosio 354.219.
Za svakih pet stanovnika bez kojih je Hrvatska ostala jedna osoba je zaposlena u javnom sektoru
U periodu od 2001. do 2020. Hrvatska je izgubila pola milijuna stanovnika, ali je broj radnika u javnom sektoru narastao za sto tisuća. Otprilike je zaposlen jedan dodatan radnik u javnom sektoru za svakih pet stanovnika koje je Hrvatska izgubila.
Ali javni sektor pokriva i obrazovanje, zdravstvo te socijalnu skrb, a ne samo birokraciju. Hrvatska ima četvrti najveći udio radnika u javnom sektoru na razini EU, nakon Švedske, Danske i Finske.
Važan podatak je gdje u javnom sektoru se radi, tj. odnose li se ti veliki postoci na zdravstvo i obrazovanje ili birokraciju. Bitna je i efikasnost javnog sektora.
Nisu svi zaposleni u javnom sektoru isti
Državno-administrativni sektor je ono na što se većinom misli kada se kritizira "javni sektor". To je ustvari javni sektor bez zdravstva i obrazovanja te se odnosi na državni birokratski aparat. Prosjek zaposlenosti u tom sektoru među državama članicama EU je 6.9%, a raspon je od 4.9% u Rumunjskoj do 11% u Luksemburgu.
Za usporedbu, u Finskoj otprilike 5% zaposlenih radi u državno-administrativnom sektoru, dok u Hrvatskoj taj postotak iznosi oko 7.5. To je 50% više. Sve se skandinavske države nalaze daleko ispod prosjeka EU od 6.9% te je u njima udio administracije među najmanjima. Hrvatska je u razdoblju od 2011. do 2017. imala značajan rast udjela administrativnih radnika u javnom sektoru, sa 6% na 7.5%.
Ne samo da se apsolutni broj radnika u javnom sektoru povećao za sto tisuća i da se udio radnika javnog sektora povećao s 19% na 23% nego se povećao i udio birokrata među tim radnicima. Sve u istom razdoblju kada je Hrvatska gubila pola milijuna stanovnika.