OBNOVA Zagreba i Banije nakon razornih potresa povjerena je Darku Horvatu, ministru prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. HDZ-ovac Horvat jedan je od najnesposobnijih ministara u vladi Andreja Plenkovića, pa nije ni čudo što obnova napreduje sporim tempom.
Zapravo je i pretjerana pohvala reći da išta u vezi obnove napreduje, a to je nedavno priznao i sam Horvat, najavivši promjene Zakona o obnovi.
"Teško je apostrofirati u ovom trenutku sve što će se mijenjati, ali već duže naglašavam tri ključna problema koja ne daju da dinamika bude brža. Identifikacija mjesta prebivališta ili boravišta na sam dan potresa, velik broj nepostojećih objekata koji su oštećeni i ono što je rak-rana, ali ne samo Zagreba nego i drugih dijelova Hrvatske - nerazriješeni imovinsko-pravni odnosi'', rekao je Horvat novinarima prošli tjedan.
>> Horvat: Sigurno će se mijenjati Zakon o obnovi
Horvat konačno shvatio da treba mijenjati Zakon o obnovi
Naglasio je da se to odnosi na sva područja pogođena potresom, bez obzira na to bilo to u Gradu Zagrebu ili zagrebačkoj okolici, Sisačko-moslavačkoj županiji - Sisku, Petrinji, Glini - ili pak u dijelu Karlovačke i Zagrebačke županije.
Postoji više različitih koncepata zakonskih izmjena o kojima se trenutno raspravlja sa stručnjacima. "Ne bih htio ponuditi novi ili modificirani koncept kojim bismo zadirali u različita prava koja su definirana drugim zakonima", kazao je Horvat.
"Moramo odlučiti radimo li Zakon o obnovi kao piramidu, lex specialis koji će biti zakon iznad svih drugih zakona, ili ćemo inicirati promjene nekih drugih zakona, kao što su zakoni o vlasništvu, civilnoj zaštiti i zaštiti kulturnih dobara i dr.'' poručio je Horvat.
Ministru je trebala godina dana da shvati kako je ovakav zakon dio problema, a ne rješenja, a ne žuri se ni s izmjenama, niti još točno zna što bi i kako mijenjao.
Horvatu su svi drugi krivi jer obnova ide previše sporo
Pritom Horvat uvjerava javnost da se obnova ubrzava, dok istovremeno priznaje da stoji. Kod sebe Horvat ne vidi nikakvu krivnju, ali mu je zato redovito na meti Damir Vanđelić, šef Fonda za obnovu, s kojim bi morao blisko surađivati.
>> Horvat za sporu obnovu Zagreba krivi Vanđelićev Fond: Rado bih da Fond ne radi u leru
Kriv je i predsjednik RH Zoran Milanović, zbog upozorenja da će "Petrinja nestati", na što mu je Horvat odgovorio da nedovoljno posjećuje Baniju. Samo ministar Horvat za ništa nije kriv, iako će ljudi na Baniji zimu dočekati u kontejnerima.
>> Horvat napao Milanovića: U godinu dana je jednom došao u Petrinju, poslao je poruku
Kako je Horvat uopće došao u poziciju da vodi obnovu Zagreba i Banije nakon potresa? Zna se, zahvaljujući unutarstranačkim odnosima u HDZ-u, a ne zbog neke svoje velike sposobnosti ili političke težine.
Darko Horvat rođen je 1970. godine u Donjoj Dubravi kod Čakovca. U Mariboru je 1996. godine diplomirao energetsku elektroniku. Zanimljivo je da je Horvat početkom 1990-ih imao 20 godina, ali nije sudjelovao u Domovinskom ratu. Politički protivnici iz Međimurja su ga opisivali kao dezertera i kukavicu.
Domovinski rat proveo studirajući u Sloveniji
"Darko Horvat sada paradira, a zapravo je kukavica Domovinskog rata jer je iz vojne škole JNA otišao fakultet u Maribor, umjesto da se priključio HV-u. Horvat je, dakle, odslužio jugokomunističku vojsku i pobjegao u Sloveniju. Netko tko Hrvatsku nije volio ’91. godine, ne bi trebao govoriti o domoljublju", kazao je svojedobno o Horvatu načelnik općine Donja Dubrava Marijan Varga (HNS) koji je bio u javnom sukobu s Horvatom, tada ravnateljem Uprave za energetiku pri Ministarstvu gospodarstva.
Horvata je napadao i kontroverzni policajac blizak ekstremnoj desnici Nikola Kajkić, prozvavši ga na svom Facebooku kao "oficira JNA i ratnog dezertera".
Jutarnji list je svojedobno ovako opisao Horvatov odnos prema toj temi: "Na pitanje gdje je bio 1991., Darko Horvat odgovara "u Sloveniji" i toga se ne srami."
U svakom slučaju, Horvatu izbjegavanje sudjelovanja u Domovinskom ratu nije naštetilo u (političkoj) karijeri. Dva mjeseca nakon diplome počeo je raditi u HEP Distribuciji u Koprivnici kao inženjer pripravnik. U HDZ se učlanio 1999. godine.
Horvat je oženjen i otac dvoje djece. I dalje živi u roditeljskoj kući u Donjoj Dubravi, s obitelji i majkom Anđelom.
Karijera u HEP-u i HDZ-u Ive Sanadera
Godine 2006. je postao direktor HEP-Operator distribucijskog sustava, Elektra u Čakovcu, a dvije godine kasnije ravnatelj Uprave za obrt u Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Bilo je to u vrijeme vlasti Ive Sanadera, tijekom koje se Horvat iz trećeg ešalona HDZ-a probio u drugi. Nakon toga je imenovan ravnateljem Uprave za energetiku u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva. U periodu od 2009. do 2011. bio je i predsjednik Nadzornog odbora Hrvatske elektroprivrede te predsjednik Nadzornog odbora Plinacra.
Dolaskom Kukuriku koalicije na vlast Horvat napušta Ministarstvo te postaje član uprave tvrtke EnergyPlus iz Ludbrega.
U to vrijeme je u HDZ-u postao predsjednik Odbora za zaštitu okoliša, a nakon izbora 2015. postao je ministar poduzetništva i obrta u kratkotrajnoj vladi premijera Tihomira Oreškovića.
Bio oduševljen Karamarkom
Mediji su Horvata povezivali s poznatim lobistom MOL-a Jozom Petrovićem, navodeći da je zahvaljujući njegovom utjecaju postao ministar, no Horvat je sve to demantirao.
Bio je oduševljen Tomislavom Karamarkom pa je 2014. uskliknuo: "HDZ se vratio korijenima, a pod vodstvom Tomislava Karamarka niže pobjedu za pobjedom!".
Nakon kraha Oreškovićeve vlade Horvat nije bio među ljudima na koje je novi predsjednik HDZ-a Andrej Plenković računao, ali je ga je još jedan raskid koalicije s Mostom i pad Martine Dalić zbog afere Borg vratio u ministarsku fotelju. U koalicijskoj vladi s HNS-om, manjinama i Bandićevim žetončićima Horvat je 2018. postao ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta.
Izabran za potpredsjednika HDZ-a
Na stranačkim izborima izabran je za jednog od šest potpredsjednika HDZ-a, a predsjednik je Županijskog HDZ-a u Međimurju. Horvata pripada onome što se naziva desnom strujom HDZ-a, ali je bio jedan od onih koji su bez problema podržali ratifikaciju Istanbulske konvencije, što je svojedobno izazvalo podjele u stranci.
Horvat je u međuvremenu uvježbao i svoj standardni nastup pred novinarima: namrgođen, usana spuštenih prema dolje, pun sebe i uvjeren da je spletom nesretnih okolnosti primoran komunicirati s nižim bićima.
Ništa bolji nije ni kada se mora baviti problemima građana. Kada su se stanari jedne zgrade u Preradovićevoj žalili da nakon pet mjeseci čekanja nisu dobili nikakav odgovor iz njegovog ministarstva, Horvat je poručio da to nije točno. Evo kako je to objasnio: "Ako vi danas elektroničkim putem podnosite zahtjev, dobijete automatizmom generiranu poruku da je zahtjev zaprimljen."
>> Horvat: Nije istina da ljudi ne dobiju odgovor na zahtjev. Dobiju automatsku poruku
No, bahatost nije mogla pokriti Horvatovu nesposobnost koja se više puta vidjela tijekom njegovog prošlog ministarskog mandata, naročito u slučaju propasti Uljanika.
Najave od dolasku Hyundaija i Volkswagena u Hrvatsku
Više se puta blamirao i sa svojim najavama da ove ili one autokompanije dolaze pokretati proizvodnju u Hrvatskoj.
Godine 2018. je iz krugova bliskih Horvatu u vladi bliske medije puštena informacija da automobilski gigant Hyundai otvara tvornicu u Hrvatskoj. Istina je bila da su iz Horvatovog Ministarstva pozvali pet giganta automobilske industrije da izgrade pogon u Hrvatskoj, a da su onda istrčali s informacijom da Hyundai dolazi u Hrvatsku bez potvrde iz te kompanije.
Odgovarajući tada na upit novinara je li točna informacija da Hyundai dolazi u Varaždin, Horvat je odgovorio da u ovom trenutku nema još nikakve potvrdne informacije da bilo koja respektabilna autoindustrija dolazi u Hrvatsku, ali da je pozvao četiri, odnosno pet ključnih aktera u autoindustriji te da je Hyundai među njima.
Godinu dana kasnije, u Poslovnom dnevniku, prenesena je izjava Horvata s HUP-ove konferencije: "Sutra počinju razgovori s Angelom Merkel o tome da VW realizira svoju investiciju u Hrvatskoj, a vlada je sastavila ponudu za VW te pronašla tri lokacije na kojima postoji spremnih milijun kvadrata zemljišta i svi drugi uvjeti, a traženo je 40 parametara da se ta investicija ostvari".
Horvat se sljedećeg jutra pokušao izvući te je rekao da nije davao konkretne izjave o dolasku VW-a u Hrvatskoj. "U ovom trenutku razgovarati o VW-u je puno, puno preuranjeno, svjesni činjenice da je VW privatna kompanija i o investiciji ne odlučuje Merkel, nego menadžment", rekao je.
Do danas ni Hyundai i Volkswagen nisu otvorili tvornice u Hrvatskoj, unatoč Horvatovim probnim balonima.
Plenković ga i dalje podržava
Nakon prošlogodišnjih parlamentarnih izbora Plenković ga zadržava u vladi, ovaj put na poziciji ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Kao i u prethodnom resoru, Horvat još nije pokazao zašto zaslužuje biti ministar, osim što je član HDZ-a i pripadnik desne struje stranke koju nekako treba umiroviti, pa su i neki njeni kadrovi u vladi.
U medijima su se nedavno počela pojavljivati nagađanja o tome da će premijer Plenković na jesen rekonstruirati vladu te da će to biti kraj Horvatove ministarske karijere.
Plenković je to jučer demantirao.
>> Plenković na pitanja zašto obnova kasni odgovarao s pola rečenice
Ima li gospodin Horvat i dalje vašu potporu?, pitali su novinari Plenkovića dok je iza njega stajao smrknuti Horvat.
"Je li to netko doveo u pitanje?" odgovorio je Plenković pitanjem na pitanje.
Ostat će zapamćen kao jedan od onih zbog kojeg je nestalo života na Baniji
U svakom slučaju, zasad se čini da Darko Horvat ostaje ministar graditeljstva.
Sada definitivno može računati i na to da će ostati zapamćen. Ne doduše po svojim postignućima, već po tome kako kao ministar graditeljstva nije bio u stanju pravodobno pokrenuti obnovu Zagreba i Banije nakon razornih potresa.
U tom se smislu čak može reći da je jedan od konzekventnijih HDZ-ovih ministara: kada Baniju posve napuste ljudi i kada se taj dio Hrvatske pretvori u još jednu pustoš, svi će znati da je ključnu ulogu u tome svojom bahatošću i nesposobnošću odigrao Darko Horvat.