Screenshot HRT
Dok premijer Plenković govori kako u "trendovi očekivani", a ministar Marić tvrdi da smo "na tragu stabilne i održive stope rasta", Vidaković i Miloloža slažu se oko toga da je utjecaj Agrokora na ovakve brojke velik.
"Uzroci usporavanja pada BDP-a su prvenstveno Agrokor. Indikativno je da prvi put nakon 10 tromjesečja ovaj travanj pokazuje pad i potrošnje, ali i proizvodnje", rekao je Miloloža.
Slijed događaja treba kontrolirati
Vidaković kaže kako će se ovakvo stanje definitivno nastaviti.
"Jučer je HNB objavio kvartalne rezultate banaka. Zagrebačka banka ima gubitak od 300 milijuna kuna. Duboko me razočaralo kod guvernera to što je rekao da Agrokor neće imati veliki utjecaj na ekonomiju.To su povezani odnosi. Sada kad je Agrokor u problemima, i banke imaju probleme. Banke će se zatvoriti prema drugim poduzećima pa će i ona imati problem. Kad se osjeti problem, građani su uvijek skloni od prekomjerne potrošnje usmjeriti se ka štednji. Premijer nije pokrenuo pitanje prihoda proračuna. Ako netko tko je prije imao dobit sada ima gubitak zbog Agrokora, on ne plaća više porez na dobit. Što je dobro u ovoj situaciji? Mi kao ekonomija još uvijek imamo rast, ali ako jako brzo ne riješimo problem Agrokora, on bi se mogao preliti na ostatak ekonomije. Identična se stvar dogodila u Americi 2007. i 2008. Ovaj slijed događaja treba kontrolirati", smatra Vidaković.
"Nikako se ne možemo složiti oko temeljnih pojava. Mi nemamo ekonomski rast jer vodimo dobru politiku. Imamo ga jer se Europa oporavila pa plovimo na valu plime. Ako se sada uljuljkamo u vjerovanje da ne moramo upravljati ekonomijom, opet ćemo pasti u frazeologiju da "moramo provesti strukturne reforme". Ne postoje strukturne reforme, ako nečim upravljate vi postignete strukturu koju želite. Ako ne, kad stvari vani krenu loše mi ćemo opet imati problem koji ne možemo riješiti", rekao je Vidaković.
Ne postoji jeftin novac
Vidaković se osvrnuo i na temu zaduživanja "jeftinim novcem".
"Što je slomilo Agrokor? Nije imao dovoljno priljeva da plati dugove. Isto se može dogoditi i Hrvatskoj. Problem vanjskog duga je zbog politike jeftinog novca i oporavka EU sada odgođen, možda na tri godine. Ministar se hvali da je zadnjim zaduženjem spustio dug. Zašto je kamatna stopa kod nas tolika? Time bi se trebala baviti centralna banka", kaže.
Miloloža je istaknuo i kako "ne postoji jeftin novac" i kratko prokomentirao stanje s nezaposlenošću.
"Kad nije bilo posla imali smo ogroman broj radnika na burzama. Danas kad ima posla, mi nemamo radnu snagu. A opet imamo 200 tisuća ljudi na burzi. Imamo visoku razinu davanja, nismo proveli reformu pravosuđa, sudski sporovi traju po 15 godina. U drugim zemljama to nije tako. Pogledajte Estoniju. Mala zemlja za Hrvatsku. Pogledajte gospodarstvo Estonije", rekao je.