DVIJE godine država subvencionira kredite za mlade obitelji koje prvi put kupuju stan. Korisnicima takvih kredita država, odnosno porezni obveznici koji državi osiguravaju novac, plaćaju do polovine rate kredita prvih 5 godina.
Riječ je o, jasno, prilično povoljnom kreditu, a neki su, pišu RTL-ove Vijesti, pronašli načine kako da izvedu legalnu prevaru.
Tako su neki korisnici APN-ovih kredita, odnosno subvencioniranih kredita od države stanove ili kuće kupili od vlastitih roditelja. RTL piše o najmanje 5 takvih primjera, u 5 različitih gradova. No, lako je moguće da je ovakvih slučajeva puno više.
Također, ima i slučajeva da su djeca svojim roditeljima darovnim ugovorom poklonili vlastiti stan i zatim se prijavili za APN-ove kredite.
Do sada je odobreno preko 3300 kredita, a prosječan iznos po kreditu veći od pola milijuna kuna. Rata u prosjeku iznosi oko 2800 kuna, pa 950 kuna plaća država. Krediti se dogovaraju s bankama, a na njima je da utvrde kupuje li netko stan od roditelja.
''Bankari obično kod svakog pojedinačnog predmeta razmotre situaciju i provjere radi li se o stvarnoj kupoprodaji'', kaže Martina Mataić Škugor, agentica za nekretnine.
Ako kupac i prodavatelj imaju isto prezime i istu adresu priča ne prolazi, ali agenti kažu: promjena adrese dovoljna je da se banke zavaraju.
''Bankar može pitati jeste li u nekakvom rodu s prodavateljem, ako vam kupac kaže ne, to je slučajnost, bankar neće ulaziti toliko duboko i reći: eto, dajte mi sad i rodni list", kaže Mataić Škugor.
Državni tajnik: Nije tu neka šteta
Željko Uhlir, HNS-ov tajnik u Ministarstvu graditeljstva, kaže da to nije neka šteta.
''Je li to bilo malo lijevo ili desno, ali smo uspjeli pomoći ljudima. Što se tiče da bi novac ostao unutar obitelji, a morat će se vratiti, to su krediti. Morat će ih netko vratiti. Nije tu neka šteta nastala po društvo ili državu. Banka mu je dala kredit, nije on samo od države uzeo", kaže Željko Uhlir (HNS), državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva.
Na pitanje je li to fer, Uhlir kaže kako naravno da nije.
''Ako ih je deset uspjelo tu situaciju izvesti i ako je od tih 10 dvoje bilo krajnja mjera turizma, odradili smo svi zajedno dobar posao. Dakle, dvoje na četiri tisuće ljudi je minorna greška", dodaje.
No, nije poznato koliko je ovakvih slučajeva.
Zašto se uopće država petlja u prodaju stanova?
Brojni ekonomisti smatraju da država uopće ne bi trebala subvencionirati kupnju stanova. To je, smatraju, i dovelo do rasta cijene stanova.
"Činjenica je da se otkako su se pojavili ti poticaji u isto vrijeme su porasle cijene stanova. To je čvrsta korelacija", kaže Zoran Löw, izvršni direktor udruge Lipa.
Varanje s POS-ovim stanovima
Nije to prvi slučaj da se vara u priči oko stanova u čiju je prodaju uključena država. U više navrata objavljivali su se slučajevi gdje se POS-ovi stanovi koriste u turističke svrhe, a što nikako nije zamišljeno.
Željko Uhlir (HNS) kazao nam je kako dosad nitko nije ostao bez POS-ovog stana jer ga je iznajmljivao. Dodao je i da je broj državnih službenika ograničen.
''Mjera je potpuno nova, postupci se poduzimaju u ANP-u, u našoj agenciji, s time da moramo znati da broj državnih službenika je ograničen. Ovo je novi posao koji su dobili službenici koji su do sad radili svoj posao. Pored svog posla dobili su još jedan novi posao", kaže Uhlir.