Brexit, proces izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije, jedan je od najznačajnijih političkih događaja u povijesti suvremene Europe. Taj proces, koji je izazvao duboke podjele unutar UK-a i šire, nije nastao iznenada, već je bio rezultat višegodišnjeg nezadovoljstva britanske javnosti i političkih napetosti vezanih uz članstvo u EU.
U ovom članku analiziramo ključne povijesne, političke i ekonomske čimbenike koji su doveli do Brexita te iznosimo kronologiju događaja koji su završili izlaskom UK-a iz EU 31. siječnja 2020.
Povijesna pozadina britanskog članstva u EU
Ujedinjeno Kraljevstvo pridružilo se tadašnjoj Europskoj ekonomskoj zajednici (EEZ), preteči Europske unije, 1973. godine, tijekom mandata premijera Edwarda Heatha. Od samog početka britansko članstvo bilo je obilježeno određenom skepsom. Dok su mnoge članice EU bile orijentirane prema jačoj integraciji, UK je često zauzimao pragmatičniji pristup, usmjeren na ekonomske koristi, ali s ograničenjem političke integracije.
Već 1975. godine održan je prvi referendum o ostanku UK-a u EEZ-u, kada je većina birača glasala za ostanak. No, s vremenom su politička neslaganja oko EU rasla, posebno u vezi s pitanjima suvereniteta, migracija, regulacija i financijskih doprinosa.
Razlozi za nezadovoljstvo i uspon euroskepticizma
Kritičari EU tvrdili su da Bruxelles ima prevelik utjecaj na donošenje zakona u UK-u i da narušava suverenitet zemlje. Ova percepcija jačala je s godinama, osobito među konzervativnijim dijelovima političkog spektra.
Jedno od ključnih pitanja koje je dodatno polariziralo javnost bile su migracije unutar EU. S dolaskom radnika iz srednje i istočne Europe nakon proširenja EU 2004. godine, mnogi Britanci izrazili su zabrinutost zbog pritiska na javne usluge, tržište rada i promjene u lokalnim zajednicama.
Britanski euroskeptici često su isticali da UK uplaćuje znatne financijske iznose u proračun EU i smatrali su da bi taj novac mogao biti bolje iskorišten unutar zemlje. Slogan "Take Back Control" ("Vratimo kontrolu") postao je simbol tog nezadovoljstva.
Put prema referendumu 2016. godine
Politički pritisak na tadašnjeg premijera Davida Camerona rastao je zbog sve većeg utjecaja euroskeptične stranke UKIP (United Kingdom Independence Party) pod vodstvom Nigela Faragea. Kako bi smirio euroskeptičnu frakciju unutar vlastite Konzervativne stranke i smanjio potporu UKIP-u, Cameron je obećao održavanje referenduma o članstvu UK-a u EU ako konzervativci pobijede na općim izborima 2015. godine.
Nakon pobjede konzervativaca Cameron je ispunio obećanje i raspisao referendum za 23. lipnja 2016. godine. Građani su bili podijeljeni između dvije kampanje:
Remain (ostanak), u kojoj se tvrdilo da članstvo u EU donosi ekonomske koristi i stabilnost, te
Leave (Izlazak), u kojoj se zagovaralo povratak kontrole nad zakonodavstvom, granicama i financijama.
Rezultati referenduma i posljedice
Referendum održan 23. lipnja 2016. godine završio je pobjedom opcije za izlazak (Leave) s 51.9% glasova, dok je za ostanak (Remain) glasalo 48.1% birača. Rezultati su otkrili duboke podjele unutar zemlje: Engleska i Wales glasali su većinski za izlazak, dok su Škotska i Sjeverna Irska glasale za ostanak u EU.
Nakon poraza na referendumu David Cameron dao je ostavku, a novu vladu preuzela je Theresa May. Proces Brexita bio je dugotrajan i kompliciran zbog složenih pregovora s EU oko uvjeta izlaska i budućih odnosa.
Konačni izlazak UK-a iz EU
Poslije nekoliko neuspjelih pokušaja dogovora, UK je u konačnici formalno napustio EU 31. siječnja 2020. godine, nakon što je novi premijer Boris Johnson uspio postići dogovor s Bruxellesom i osigurati potrebnu parlamentarnu potporu. Prijelazno razdoblje trajalo je do 31. prosinca 2020., tijekom kojeg se pregovaralo o detaljima budućih odnosa.
Istraživanje iz 2025.: Većina Britanaca želi povratak u EU
Prema istraživanju s kraja siječnja ove godine, manje od troje Britanaca od desetero smatra da je Brexit bio dobar, a većina ih želi da se zemlja vrati u Europsku uniju. Samo 30 posto Britanaca smatra da je zemlja dobro učinila glasajući za Brexit, po ispitivanju YouGova. Ispitivanje je provedeno na 2225 ispitanika.
Među Britancima koji su glasali za Brexit, 18 posto ih smatra da je napuštanje Europske unije bilo pogreška. No, taj postotak penje se na 55 posto svih ispitanika. Samo 11 posto ispitanika smatra da je Brexit bio uspješan.
Većina Britanaca, njih 55 posto, podržava povratak zemlje u Europsku uniju, uključujući 20 posto birača koji su glasali za Brexit. Među njima 39 posto ispitanika "snažno" podržava povratak u EU.