U HRVATSKOJ je sve manje kućanstava od tri i više članova, raste udjel samačkih i dvočlanih kućanstava te je gotovo svako treće kućanstvo samačko, objavio je danas Državni zavod za statistiku (DZS) na temelju popisa stanovništva 2021.
U proteklih pedeset godina zamjetan je konstantan pad veličine kućanstava, odnosno prosječnog broja članova u kućanstvu. Primjerice, 1953. godine u jednom je kućanstvu prosječno živjelo 3.8 osoba, a 2021. bilo ih je 2.7, navodi DZS.
Zavod je danas objavio konačne rezultate Popisa stanovništva 2021. godine o kućanstvima prema broju članova po gradovima, općinama i županijama.
DZS navodi da je primjerice udio samačkih kućanstava u 1953. bio 14.1 posto, dok je u 2021. taj udio bio 27.8 posto te da podaci popisa iz 2021. pokazuju da je gotovo svako treće kućanstvo u Hrvatskoj samačko.
Udio tročlanih kućanstava u 1953. bio je 18.8 posto, a u 2021. taj je udio bio 17.9 posto. Udio kućanstava od pet i više članova u ukupnom broju kućanstava u 1953. bio 32.4 posto, a u 2021. svega 12.4 posto.
U 2021. prosječno najveća kućanstva imale su Krapinsko-zagorska županija (3.1 osobe), Međimurska (3.1), Varaždinska županija (3.0) i Zagrebačka županija (3.0), a najmanja kućanstva bila su u Primorsko-goranskoj županiji (2.4), Ličko-senjskoj (2.4), Šibensko-kninskoj (2.5) i Gradu Zagrebu (2.5).
U Republici Hrvatskoj je u 2021. živjelo 3.871.833 stanovnika, od čega je njih 3.829.989 ili 98.9 posto živjelo u privatnim kućanstvima te 41.844 ili 1.1 posto u institucionalnim kućanstvima.
Ukupno je bilo 1.436.893 kućanstava, od čega 1.435.440 privatnih kućanstava i 1453 institucionalna.