REZULTATI najopsežnije globalne studije univerzalnog osnovnog dohotka pokazali su da takav društveni mehanizam poboljšava mentalnu i financijsku dobrobit korisnika, ali i smanjuje nezaposlenost.
Finska je 2017. i 2018. provela dvogodišnju studiju osnovnog dohotka tijekom koje je davala mjesečna primanja 2000 nezaposlenih osoba u dobi između 25 i 58 godina. Ispitanici su na mjesečnoj bazi bezuvjetno primali 560 eura, s time da se taj iznos nije smanjivao ako bi pojedinac dobio posao ili povećanje plaće.
Minna Ylikanno iz finskog Zavoda za socijalno osiguranje objavila je prošlog tjedna nalaze studije, piše New Scientist.
Veća razina zaposlenosti
Stručnjaci su tijekom istraživanja usporedili periode zaposlenosti i opće dobrobiti primatelja univerzalnog osnovnog dohotka s kontrolnom skupinom od 173.000 ljudi koji su primali naknade za nezaposlene.
Između studenog 2017. i listopada 2018. godine, osobe koje su primale univerzalni dohodak radile su u prosjeku 78 dana, što je šest dana više od onih koji su primali naknade za nezaposlene. Veća razina zaposlenosti pogotovo je zabilježena kod obitelji s djecom, kao i kod onih kojima finski ili švedski nisu bili materinji jezici, ali istraživači još nisu sigurni zašto je tome tako.
Za vrijeme studije, ljudi koji su primali univerzalni osnovni dohodak umjesto redovnih naknada za nezaposlene izvijestili su o boljoj financijskoj dobrobiti, mentalnom zdravlju i kognitivnom funkcioniranju, kao i o višoj razini vjerovanja u bolju budućnost.
Na pitanje može li osnovni dohodak pomoći ljudima pri teškim ekonomskim fazama kao što je to slučaj tijekom pandemije koronavirusa Ylikanno je odgovorila da bi takav korak sigurno na neko vrijeme ublažio stresno razdoblje.
"Mislim da bi to pružilo sigurnost građanima u vrlo nesigurnim situacijama, kada ne znaju hoće li izgubiti posao", rekla je.
Učinak dvije mjere
Ono što je posebno zanimljivo jest da nalazi studije ukazuju na to da univerzalni dohodak ne destimulira želju za radom. Međutim, jasan efekt univerzalnog dohotka nije bio toliko prepoznatljiv zbog novog zakona (aktivacijski model) koji je finska vlada uvela početkom 2018. godine, a kojim je pooštrila uvjete za pristup naknadama za nezaposlene.
"Kako je prolazilo vrijeme, stručnjacima je bilo teško razdvojiti učinke eksperimenta s osnovnim dohotkom od promjene politike dobivanja naknada. Stoga možemo samo reći da je efekt bolje zaposlenosti bio zajednički rezultat eksperimenta s univerzalnim dohotkom i aktivacijskog modela", rekla je Ylikanno.
"Novac igra ulogu, ali sam po sebi nije dovoljan za poticanje bilo ponude ili potražnje radne snage", dodala je.