STOTINE tisuća učenika, studenata, radnika i drugih prosvjednika danas je izišlo na ulice diljem svijeta u Globalnom štrajku za klimu.
Ovom akcijom zahtijevaju od svjetskih lidera da na nadolazećem klimatskom summitu Ujedinjenih naroda donesu hitne mjere kako bi spriječili ekološku katastrofu uzrokovanu klimatskim promjenama.
>> UŽIVO U Zagrebu održan prosvjed za klimu: "Promjena je moguća"
Na društvenim mrežama može se vidjeti kako su se prosvjedi diljem planeta nizali onako kako sunce izlazi: od Pacifičkih otoka, preko Japana, Australije, Tajlanda, jugoistočne Azije, preko Bliskog istoka, Afrike i Europe.
"Oceani se dižu, dižemo se i mi", "Naša budućnost je na našim ramenima" i "Nismo mi počeli krizu, ali se protiv nje borimo", slogani su na mnogim transparentima mladih prosvjednika, od Melbournea do Berlina, od Kolkate u Indiji do Abuje u Nigeriji.
Učenici su se okupili i u 13 sati u Splitu, a u Rijeci, Osijeku i Zagrebu u 18 sati. Prosvjednici su se u Zagrebu popeli i na Markov trg.
16-godišnja autistična djevojka mobilizirala mlade diljem svijeta
Štrajk je opet, kao i u svibnju i ožujku, organiziran na inicijativu 16-godišnje Šveđanke Grete Thunberg. Planirani su u 150 zemalja, a kulminirat će u New Yorku kada Thunberg, već nominirana za Nobelovu nagradu zbog svog aktivizma za klimu, bude predvodila skup ispred sjedišta UN-a.
"Fotografije ne mogu prikazati koliko nas zapravo ima. Prema prvim procjenama, u Australiji se sakupilo 400.000 ljudi, u Berlinu 100.000, u Londonu 100.000, a 50.000 u Hamburgu. Diljem Njemačke na ulice je izašlo 1,4 milijuna građana!!! Svugdje su trgovi prepuni!!! U svakom gradu. U svakom mjestu. Ova fotografija prikazuje prosvjed u Sydneyju, Australiji. Zajedno mijenjamo svijet“, napisala je Thunberg na Facebooku.
Prosvjedi za zaustavljanje ljudski uzrokovanih klimatskih promjena nisu novost - diljem svijeta se prosvjedovalo, primjerice, i 2015. pred klimatski summit COP 21 u Parizu. Na njemu je dogovoren povijesni Pariški sporazum o klimi, da bi se SAD samo dvije godine kasnije, pod vodstvom klimatskog skeptika i zagovornika prljavih energenata poput ugljena Donalda Trumpa, povukao iz sporazuma.
No ne može se poreći da je pokret za klimatsku pravdu, odnosno za zelenu tranziciju na obnovljive izvore energije, dobio novi zamah s Gretom Thunbergom. Malo tko je očekivao da će jedna srednjoškolka sitne građe, plahog izgleda i autističnog spektra uspjeti tako mobilizirati svijet.
"Ljudi nisu svjesni koliko je kriza ozbiljna"
"Nije ni vrijeme ni mjesto za snove. Vrijeme je za buđenje", rekla je Thunberg u upečatljivom nastupu pred američkim Kongresom, a koja je u New York doplovila na brodu bez WC-a i kuhinje kako bi izbjegla emisije stakleničkih plinova koje putovanje avionom donosi.
Njen komentar o snovima bio je očita aluzija na nedavnu Trumpovu izjavu da "neće izgubiti američko bogatstvo zbog snova" o klimatskim promjenama.
"Ljudi nisu svjesni koliko je kriza ozbiljna", rekla je Thunberg. Pozvala je zastupnike da ne slušaju nju, nego da "slušaju znanstvenike i ujedine se iza znanosti" i poručila da ljudi trebaju klimatsku krizu tretirati kao "egzistencijalnu krizu".
A kao što piše Guardian u riječi urednika na ovu temu, povijest pokazuje da je društvena promjena moguća, čak i kad su interesi protiv nje zastrašujuće snažni, a da je mirni prosvjed najučinkovitija metoda njenog ostvarenja. Primjeri poput ukidanja ropstva, glasačkog prava za žene, radničkih prava, građanskih prava za manjine, kao i neovisnost bivših kolonija poput Indije i ukidanje aparthejda u Južnoafričkoj Republici, potvrda su ovoj tezi.
A učenici, koji nemaju pravo glasa, ne mogu na taj način utjecati na politiku svojih zemalja po pitanju klimatskih promjena. Ali mogu ići u štrajk, kao što su napravili i danas.
Naravno da su neki od mladih koji danas prosvjeduju za klimu pod utjecajem odraslih, od svojih roditelja nadalje. Naravno da su tinejdžeri po prirodi buntovni i otvoreni za nove ideje i promjene te su kao takvi bili presudni u gotovo svim dosadašnjim društvenim pokretima.
Mladi nam kažu da ne slušamo njih, nego znanstvenike. Znanstvenici kažu da je 5 do 12
No ne treba biti posebno iznenađen ni da su mladi ljudi, koji će sigurno doživjeti najgore posljedice nekontroliranih klimatskih promjena, više alarmirani zbog njih od svojih roditelja ili djedova i baka. Onih čije su generacije bezbrižno zagađivale okoliš i zagrijavale atmosferu i oceana stakleničkim plinovima, s računom koji neće doći na naplatu njima, nego njihovim potomcima.
Mladost prosvjednika i jednostavnost njihove poruke učinila je da je ovaj pokret postalo nemoguće ignorirati. Kritičari pokreta tvrde da ne možemo ozbiljno shvaćati djecu i puštati da nas ona vode, ali njihova poruka je, kao što i sama Thunberg uporno govori, da moramo slušati znanstvenike. A vodeći klimatski znanstvenici okupljeni u Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) lani su izdali upozorenje da ostajemo bez vremena ako želimo izbjeći najgore posljedice klimatskih promjena.
Dali su nam do znanja da imamo samo još 12 godina ako želimo zadržati rast globalne temperature ispod 1,5 stupnjeva Celzijevih. Čak i pola stupnja iznad toga znatno će povećati rizik od suša, poplava, požara, ekstremne vrućine, gladi, nestašice vode i siromaštva za stotine milijuna ljudi. Neki od znanstvenika navodno su bili u suzama na sastanku na kojem su ovi zaključci izneseni.
Razlog za ljutnju, ali i za nadu
I što svijet radi po tom pitanju? Ni izbliza dovoljno. Emisije ugljika prošle su godine dosegle rekordnih 37,1 milijardi tona. Da, mnoge su zemlje (ne računajući SAD, koji demonstrira žalosni nedostatak vodstva u ovom povijesnom izazovu) dale ambiciozna obećanja o smanjenu emisija ugljika u skoroj budućnosti. Udio obnovljivih izvora energije dramatično raste, a njihova cijena jednakim tempom pada.
"Klimatski štrajkači" naprosto zahtijevaju da se svijet konačno suoči s ovim izazovom, s izazovom koji smo predugo ignorirali jer nam je tako bilo zgodnije. To uključuje i pozivanje na odgovornost političara, lobista i biznismena, pogotovo direktora tvrtki koje prodaju fosilna goriva, koji su desetljećima zavaravali javnost kako bi mogli odgađati tranziciju na čiste izvore energije.
Njihove manipulacije su razlog za ljutnju, a crne prognoze znanstvenika razlog su za duboku zabrinutost. Ali idealizam i entuzijazam mladih koje smo danas vidjeli diljem svijeta razlog su za nadu.