Južnokorejski tužitelji tvrde da je bivši predsjednik Yoon Suk Yeol osmislio tajni plan provokacije Sjeverne Koreje slanjem dronova u srce Pjongjanga.
Cilj je bio, kako navode, izazvati vojni odgovor Kim Jong Una koji bi opravdao uvođenje izvanrednog stanja u zemlji. Novi detalji navodne zavjere, koja je prethodila propalom pokušaju proglašenja izvanrednog stanja u prosincu prošle godine, temelje se na bilješkama pronađenim na telefonu visokog obrambenog dužnosnika, piše CNN.
Tužitelji su u ponedjeljak objavili dokaze koji, čini se, potvrđuju ranije tvrdnje Sjeverne Koreje da je Jug u listopadu 2024. slao dronove kako bi bacali letke protiv režima. Bilješke navodno otkrivaju planove Yoona i dvojice visokih obrambenih dužnosnika da isprovociraju Kima dovoljno da opravdaju šokantnu vojnu zapovijed.
Nova optužnica dodatno komplicira Yoonovu pravnu situaciju, budući da mu se već sudi za pobunu. Yoon poriče da je naredio letove dronova kako bi isprovocirao Sjevernu Koreju te da je pokušao izvesti pobunu.
Njegov odvjetnik Yoo Jeong-hwa nazvao je optužnicu "jednostranim progonom" koji "ne uspijeva podržati ni osnovna načela pravne logike, osim što je apsurdan". S druge strane, glasnogovornica tužiteljstva Park Ji-young izjavila je da su tužitelji bili "užasnuti" otkrićem.
Optužbe sežu u listopad prošle godine, kada su sjevernokorejski državni mediji izvijestili o povredama zračnog prostora Pjongjanga. Korejska središnja novinska agencija (KCNA) objavila je fotografije drona zaglavljenog u drvetu, kao i snimke letjelice koja navodno nisko leti iznad rezidencije sjevernokorejskog vođe.
Umirovljeni general Kim Byung-joo, sada zastupnik vladajuće Demokratske stranke, rekao je za CNN u srpnju da je detalje o letovima dobio od zviždača. Prema njegovim riječima, letovi su se dogodili u najmanje tri navrata u listopadu i studenom 2024. "Vjeruje se da je slanjem dronova u srce Sjeverne Koreje i bacanjem letaka koji kritiziraju Kim Jong Una, cilj bio isprovocirati vojni odgovor Sjevera", rekao je južnokorejski zastupnik.
"Bilo je to kao da im držiš nož pod grlom", dodao je, zaključivši kako bi to značilo rat sa sjevernim susjedom. Nakon toga, Kimova sestra Kim Yo Jong osudila je upade u zračni prostor i upozorila na "teške posljedice", a Sjeverna Koreja digla je u zrak dvije ceste unutar svog teritorija.
Bilješke pronađene na telefonu bivšeg zapovjednika protuobavještajne službe Yeo In-hyunga sadrže reference na stvaranje "nestabilne situacije", navode tužitelji.
"Moramo pronaći i iskoristiti priliku koja se pruža jednom u životu i koja može proizvesti kratkoročne učinke. Da bismo to učinili, moramo stvoriti nestabilnu situaciju ili iskoristiti priliku koja je stvorena", stoji u jednoj bilješci od 18. listopada prošle godine. Druga bilješka spominje "ciljanje mjesta gdje (Sjeverna Koreja) gubi obraz do te mjere da osjećaju da nemaju drugog izbora nego odgovoriti", navodeći kao moguće lokacije glavni grad, nuklearna postrojenja i Kimove rezidencije u Samjiyonu i Wonsanu.
U kasnijoj bilješci od 23. listopada navodi se "Cilj i konačni status", uz fraze poput "U najmanju ruku - kriza nacionalne sigurnosti" i "U najvećoj mjeri - Noina poplava", što je moguća aluzija na biblijsku kataklizmu. Bilješka od 5. studenog dodaje: "Neprijateljska akcija mora doći prva... Mora postojati ratna situacija... Stvorite neprijateljske uvjete... moramo čekati odlučujuću priliku."
Nakon ovih navodnih provokacija, Yoon je 3. prosinca 2024. u kasnonoćnom televizijskom obraćanju proglasio izvanredno stanje, tvrdeći da u oporbi postoje "antidržavne snage" koje simpatiziraju Sjevernu Koreju.
Uslijedile su kaotične scene koje su prenošene uživo: naoružani vojnici helikopterima su se spustili na zgradu parlamenta i pokušali upasti u dvoranu. Ljutiti građani i osoblje parlamenta zabarikadirali su ulaze kako bi spriječili njihov ulazak.
Unatoč blokadi, zastupnici su se probili pored vojnika i u roku od nekoliko sati izglasali poništenje dekreta. Taj je čin pokrenuo lavinu događaja koji su doveli do masovnih prosvjeda i, naposljetku, Yoonovog opoziva.
Analitičari upozoravaju da su letovi dronova mogli biti protumačeni kao čin rata, što bi izazvalo vojni odgovor i potencijalno eskaliralo u širi sukob na Korejskom poluotoku, koji je tehnički još uvijek u ratu. Leif-Eric Easley, profesor na Sveučilištu Ewha u Seulu, rekao je da bi, ako su optužbe točne, to "predstavljalo opasnu interakciju domaće politike i sigurnosne politike".
Južna Koreja je bila na rubu rata s Pjongjangom.
Victor Cha iz Centra za strateške i međunarodne studije naglasio je da bi takvi letovi prekršili sporazum o primirju. "Znamo da Sjevernokorejci cijelo vrijeme krše primirje, ali kod kuće za to ne snose političku odgovornost", rekao je. "U demokraciji poput Južne Koreje za to možete snositi političku odgovornost."