Iako Vlada ističe da je hrvatsko tržište rada u povoljnoj fazi, sindikati upozoravaju da pozitivne brojke o rastu zaposlenosti i plaća prikrivaju dublje strukturne probleme, od iseljavanja domaćih radnika do sve većeg oslanjanja na stranu radnu snagu. O trenutačnom stanju i izazovima na tržištu rada raspravljali su državni tajnik Ivan Vidiš, sindikalni čelnik Mladen Novosel i predstavnik obrtnika Ivica Zanetti, prenosi HRT.
Državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš ocijenio je kako se Hrvatska nalazi u vrlo povoljnoj situaciji.
"Stabilno se otvaraju nova radna mjesta i rastu plaće. Iznimno je bitno da je porasla kupovna moć građana, a prosječna neto plaća približava se iznosu od 1500 eura. Imamo nikad manje nezaposlenih i snažne potpore kako bismo ih uključili na tržište rada", rekao je Vidiš.
Dodao je da gospodarstvo nastavlja stabilno rasti, i to snažnije od drugih članica Europske unije, te da se ove godine očekuje rast BDP-a od 2,8 posto. Podsjetio je i da se od 2016. godine broj osiguranika povećao za 300 tisuća. "Pred nama je još jedna turistička sezona koja će biti vrlo dobra. Potražnja za kvalitetnom radnom snagom postoji", istaknuo je. Osvrnuo se i na sve veći broj umirovljenika koji ostaju raditi. "To je novi model po kojem možete raditi puno radno vrijeme i primati mirovinu ili pola radnog vremena uz punu mirovinu. Često se stvara dojam da ti ljudi rade u radno intenzivnim industrijama, no mnogi ostaju u složenim djelatnostima poput liječnika i arhitekata. Tko želi, može ostati na tržištu rada", pojasnio je.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel upozorio je da pozitivne statistike imaju i drugu stranu. "Svaka medalja ima dvije strane, pa tako i ova. Tržište rada je, otkako smo ušli u EU, postalo jednosmjerno. Očekivali smo cirkulaciju radnika, da će neki odlaziti, a drugi dolaziti u Hrvatsku. No, iz Unije u Hrvatsku ne dolazi nitko. Radnici i dalje najviše dolaze iz susjednih i azijskih zemalja", rekao je.
Naglasio je da su podaci o zaposlenosti bolji nego prije deset godina, ali to nije isključivo rezultat otvaranja novih radnih mjesta. "To je djelomično posljedica otvaranja novih radnih mjesta, ali u puno većoj mjeri odraz je iseljavanja radnika iz Hrvatske", ustvrdio je Novosel. Istaknuo je da se strani radnici najviše zapošljavaju u građevinarstvu i turizmu te da radnicima često nisu presudne samo plaće. "Mnogima je ključno dobiti ugovor na neodređeno vrijeme kako bi bili kreditno sposobni. Upravo zbog nedostatka takvih ugovora najviše se ljudi i iselilo", zaključio je.
Predsjednik Udruženja obrtnika Grada Zagreba Ivica Zanetti smatra da bi se dio radnika mogao vratiti u Hrvatsku. "U jednom trenutku ljudi će se početi vraćati. Plaće u građevinskom sektoru u Njemačkoj, Italiji i Austriji gotovo su se izjednačile s onima u Hrvatskoj", rekao je.
Naveo je da su najtraženije uslužne djelatnosti, ali da nedostaje kvalitetne radne snage. "Hrvatska obrtnička komora radi na popularizaciji obrtničkih zanimanja. Danas je, primjerice, keramičaru puno lakše pronaći posao i dobro je plaćen. Trend povećanja upisa u strukovna zanimanja je u porastu", kazao je Zanetti. Rasprava je pokazala da se, unatoč pozitivnim makroekonomskim pokazateljima, izazovi na tržištu rada i dalje odnose na strukturu zaposlenosti, migracije i dugoročnu održivost sustava.