Ivan Güttler iz DHMZ-a upozorava da će se, zbog klimatskih promjena, vremenski ekstremi i njihove posljedice poput poplava događati događati dvostruko češće. Ciklona Boris nije posljedica klimatskih promjena, ali je zbog njih - 20 posto jača, dodao je.
Koliko su sigurni naši nasipi, kakav nam je sustav obrane od poplava, jesmo li spremni za klimatske promjene i vremenske ekstreme koji dolaze, kakva nas jesen i zima očekuju. Na ta i druga pitanja u večerašnjem HRT-ovom Otvorenom odgovarali su Ivan Güttler, glavni ravnatelj DHMZ-a, akademik Vladimir Paar te Zoran Đuroković, generalni direktor Hrvatskih voda i Stipan Šašlin, načelnik Općine Draž.
Vrhunac vodenog vala na Dunavu prešao je hrvatsku granicu. Sutra će biti u Aljmašu gdje visoki Dunav na ušću spriječava utok Drave zbog čega rastu dravske vode. Prekosutra vrhunac vala stiže u Vukovar, a u noći s petka na subotu prolazi kroz Ilok.
Hrvatska Amazona i jaki nasipi na Dunavu
Općina Draž je na tromeđi Mađarske, Srbije i Hrvatske. Riječ je o poplavnim hrastovim šumama i predjelu koji se nazivamo Hrvatska Amazona. Načelnik Stipan Šašlin, kazao je kako je regulacija vodotoka Dunava počela još za vrijeme Austro-Ugarske, pa sve do današnjih dana.
"Nasipi su danas u odličnom stanju. I ovaj vodostaj dokazao je da nemamo nekakvih većih problema. Zaobalnih voda je bilo i bit će, ali postoji sustav crpnih stanica vraćaju zaobalne vode", kazao je.
Šef Hrvatskih voda: Puni se Kopački rit
Komentirajući činjenicu da visoke dunavske vode ne dopuštaj Dravi da utiče, što stvara probleme na donjem toku sliva Drave generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković kazao je kako se očekuje dizanje vodostaja kod Osijeka, prije svega u Aljmašu - i to na +400 cm.
"Ne očekuje se daljnje povišenje vodostaja. Usporne vode Dunava ulaze i u Karašicu. Sve su pripreme izvršene na vrijeme. Dodatno su nasipi stabilizirani pa neće biti ugroze na osječkom području. U Aljmašu je veći broj vikendica u niskoležećem položaju. Svima se pružila potpora putem vreća i pijeska", kazao je.
naglasio je kako je situacija pod kontrolom te da će i u Aljmašu vodostaj jedan metar niže u odnosu na ono što se očekivalo. Potvrdio je kako je vodostaj niži i zbog prirodnih retencija, konkretno - Kopačkog rita koji se još uvijek puni i u tom smislu ima veliku ulogu.
"Boris je zbog klimatskih promjena bio jači 20 posto, bit će toga još"
"Klimatske promjene su najvidljivije u toplinskim valovima i problemima koji ih prate. Ovo ljeto je na mnogim lokacijama bilo najtoplije otkako postoje sustavna mjerenja. (...) Iz jednog toplog i suhog ljeta odmah smo prešli, zbog samo jedne ciklone, u obranu od poplava", upozorio je Ivan Güttler, glavni ravnatelj DHMZ-a.
"Ova konkretna ciklona, nije posljedica klimatskih promjena - nego je pojačana. Ako bi se nastavilo s klimatskim promjenama na ovom nivou - ovako nešto će se događati - dva puta češće", dodao je Güttler. Iznio je podatak da je intenzitet ciklone Boris zbog toga bio za 20 posto veći.
Iznio je tezu da kad temperatura raste 1 stupanj globalno - 7 posto je više vodene pare u atmosferi. Budući da u ovom dijelu Europe imamo dosta izvora vodene pare - sa 7 posto više vlage očekuju se intenzivniji oborinski događaji. I tako će biti za svaki stupanj toplije atmosfere.
"Zadnjih 100 godina je procijenjen rast od otprilike 1,3 stupnja, a trenutno smo na putanji do 3 stupnja toplijeg svijeta. Znači, 3 stupnja toplijeg svijeta znači otprilike 20 posto intenzivnijih oborinskih događaja", upozorio je.
Koncentracija CO2 povećana za 50 posto
Naglasio je kako je najveći problem podizanje koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi.
"Mi smo za 50 % povećali prirodne koncentracije CO2. Da nema stakleničkih plinova u prirodi, vodene pare, CO2, metana - mi bismo sada sjedili na - 18 °C. Staklenički plinovi su u redu, ali mi smo uspjeli podići koncentraciju CO2 za 50%. I to podiže temperaturu planeta", kazao je ravnatelj DHMZ-a.
"Klima je prekrasan primjer determinističkog kaosa"
"Klima je prekrasan primjer za deterministički kaos. Ima jedno deset različitih utjecaja na klim, a dva su trenutno najviše u igri. Jedan su staklenički plinovi, a najutjecajniji staklenički plin je vodena para. Na drugom mjestu je CO2, a onda dolazi metan i još neki plinov"i, smatra akademik Vladimir Paar.
Dodao je da se ljudi ne trebaju bojati stakleničnih plinova jer bi bez njih tmperatura ovdje bila kao u Sibiru.