U veljači 1945. godine, pred sam kraj Drugog svjetskog rata, savezničke snage izvele su zračne napade na njemački grad Dresden. Ovi napadi izazvali su razornu vatrenu oluju i ostavili trajne posljedice na grad.
Dresden, smješten u istočnoj Njemačkoj, bio je poznat po baroknoj arhitekturi i kulturnom naslijeđu. Unatoč tome, grad je imao i industrijski značaj, s brojnim tvornicama koje su podržavale njemačku ratnu mašineriju. Kako se Crvena armija približavala s istoka, a savezničke snage napredovale sa zapada, Dresden je postao ključna točka u njemačkoj obrambenoj mreži.
Tijek bombardiranja
Bombardiranje je započelo 13. veljače 1945. godine u 22:13, kada su 244 britanska bombardera Lancaster izbacila 881 tonu bombi na grad. Tri sata kasnije uslijedio je drugi val napada s dodatnih 529 bombardera koji su bacili više od 1800 tona bombi.
Sljedećeg dana, 14. veljače, američke zračne snage pridružile su se napadu s 316 bombardera B-17, usmjerenih na željezničke čvorove i industrijske ciljeve. Ukupno je tijekom ovih napada na Dresden bačeno više od 3900 tona eksplozivnih i zapaljivih bombi.
Intenzivno bombardiranje izazvalo je vatrenu oluju koja je uništila veći dio povijesnog središta Dresdena. Procjenjuje se da je između 22.700 i 25.000 ljudi izgubilo živote u napadima. Osim ljudskih žrtava, uništeno je oko 78.000 stambenih objekata, a mnoge kulturne znamenitosti, uključujući čuvenu Frauenkirche, bile su sravnjene sa zemljom.
Bombardiranje Dresdena izazvalo je brojne kontroverze. Dok su neki smatrali da je napad bio vojno opravdan zbog industrijskog značaja grada i potrebe da se oslabi njemačka obrana pred nadolazećom sovjetskom ofenzivom, drugi su kritizirali napad kao nepotrebno razaranje grada s minimalnim vojnim značajem, posebno s obzirom na velik broj civilnih žrtava i kulturnu vrijednost Dresdena.