U JUČERAŠNJOJ emisiji HTV-a Otvoreno govorilo se o unutarstranačkom raskolu u SDP-u i Domovinskom pokretu, a jedno od ključnih pitanja je bilo kada će se dio oporbe prestati baviti sam sobom?
Gosti su bili Željko Reiner (HDZ), Arsen Bauk (SDP), Urša Raukar-Gamulin (Možemo), Marija Selak Raspudić (Most) i Stjepo Bartulica (Domovinski pokret).
SDP-ovac Arsen Bauk stigao je u emisiju odmah nakon sjednice Predsjedništva SDP-a, čiji su članovi većinski glasali protiv isključenja četvero izbačenih zastupnika i time zadali neugodnosti svom šefu Peđi Grbinu.
Stanje u SDP-u
Rekao je da je zaključak da će nastaviti i dalje raditi kao što su i dosad te da je Predsjedništvo odlučilo da eventualno neke prijepore izlože pred Glavnim odborom, koji će se sastati 2. listopada.
Na pitanje što se može tada dogoditi, Bauk je rekao:
"Ili će biti velika pomirba, ili velika podjela, ili nastavak agonije. Ako postoji razuma, bit će pomirba, ako bude previše strasti, bit će podjela, a ako nema hrabrosti, onda će biti agonija", rekao je.
Osvrnuo se i na HRejting, HTV-ovu anketu, prema kojoj je HDZ s oko 27 posto podrške najjača stranka, a slijede SDP i Možemo, koji su gotovo izjednačeni.
"Kad zbrojite rezultate koje ima oporba i koje ima HDZ, oporba ima 17 posto prednosti. HDZ bi morao tražiti nove saveznike, ili bi trebao otići u oporbu", ustvrdio je Bauk.
Reiner: Ne likujemo zbog sukoba u SDP-u
HDZ-ov Željko Reiner rekao je da ne likuju zbog ovoga što se događa unutar SDP-a.
"Bez obzira na to što smo politički suparnici, mislim da za Hrvatsku nije dobro da se SDP raspada, da postoje veliki unutarnji sukobi i pogibelj da se pocijepa na 2-3 stranke. Sasvim sigurno nitko ozbiljan na političkoj sceni ne likuje kada politički suparnik ima problema i ide mu loše. Mi se razlikujemo ideološki i u mnogim drugim stvarima, ali to ne znači da likujemo", rekao je.
Domovinski pokret ispod praga
Stijepo Bartulica iz Domovinskog pokreta, komentirajući HRejting, rekao je da rezultati DP-a, koji je ispod izbornog praga, nisu iznenađenje s obzirom na to da su oni već dva mjeseca bez lidera stranke.
"Najbitnije je kakav će biti rejting svih stranaka uoči sljedećih izbora", rekao je.
Kad je riječ o stanju u Domovinskom pokretu, rekao je da ga veseli što se Ivan Penava učlanio i najavio da želi biti predsjednik.
"Zajedno radimo godinu dana u okviru saborskog Kluba i mislim da ima potrebne ljudske vrline i kvalitetu da vodi stranku. U početku možda neće biti lako, ali mislim da će se dokazati i vratiti povjerenje birača", rekao je.
"Što se tiče stranačke scene, moje uvjerenje je da zadnjih 20 godina političke elite glavne stranke su zakazale. U odnosu na druge zemlje koje su imale sličnu prošlost kao Hrvatska, mi gubimo utakmicu. Pri dnu smo EU. Slovačka ima BDP po glavi stanovnika 5000 eura više od Hrvatske. Ta zemlja je provela potrebne reforme i napravila što je nužno da uhvati korak s najboljima. Mnoge zemlje su ispred nas, a prije 20-ak godina su bile iza nas", naglasio je te istaknuo da je potrebno podržati nove opcije.
Selak Raspudić: Pred nama je neizvjesna budućnost
"Većina građana Hrvatske ne pristupa izborima i naš je zajednički poraz da nitko od nas nije u stanju animirati više od 50 posto da uopće za nekoga glasa. Ako se mi međusobno budemo tukli za 1-5 posto, za koje mislimo da se mogu pretakati unutar tek nešto više od 40 posto građana koji su glasali na zadnjim izborima, onda imamo ozbiljan problem ili postajemo dio tih političkih elita protiv kojih smo se, bar ja, angažirali kad smo ušli u politiku", rekla je Marija Selak Raspudić iz Klub zastupnika Mosta.
Istaknula je da sve opterećuje inflacija, ne samo ona u trgovinama nego i na psihičkoj razini, jer se ljudi pitaju što im je činiti s novcima zbog najavljene inflacije.
"Pred nama je vrlo neizvjesna budućnost. Govori se da će cijena krumpira znatno porasti, cijene energenata već su porasle i pitanje je trenutka kada će se to preliti na kupce", rekla je te se zapitala manevrira li se i manipulira službenim podacima jer je to preduvjet da bismo mogli uvoditi euro.
Reiner je rekao da je to smiješna teza te da se ona postavlja kad se u narodu pokušava izazvati nepovjerenje u institucije.
Reiner: Nije Hrvatska jedina koja ima inflaciju
"Inflacija postoji, ali ne samo u Hrvatskoj. Godinu i pol živimo s pandemijom. Znamo kakva je proizvodnja po svim europskim zemljama. Određena inflacija postoji, pitanje je kolika i hoćemo li time plašiti ljude i dodatno ih zabrinjavati, a već su zabrinuti koronom, gospodarskom situacijom, budućnošću", rekao je Reiner.
"Činjenica jest da su sve cijene porasle i da je inflacija porasla i da je pred nama. Pitanje je do kuda će ići. Znamo da je u Njemačkoj inflacija povišena i ona se prelijeva prema nama, jer je to najveća veza s Njemačkom koju imamo i pitanje je kakve mehanizme ima vlada RH da na takvu situaciju odgovori", rekla je Urša Raukar-Gamulin iz platforme Možemo.
Devastacija u Zagrebu
Kad je riječ o stanju u gradu Zagrebu, rekla je da je on u zadnjih 20-ak godina doživio katastrofalnu devastaciju.
"Svi svjedočimo da je Zagreb doživio dva velika potresa, da, kao i cijeli svijet, trpi posljedice pandemije koronavirusa, ali Zagreb je doživio i katastrofalnu devastaciju zadnjih 20-ak godina. Ovaj je grad, kad ga je preuzeo Tomislav Tomašević, bio u lošem stanju. Očekivati da se u 100 dana dogodi promjena nakon 7300 dana je nerealno. Ono što rade u Zagrebu je transparentna uprava, koje nije bilo do sada", rekla je.
"Prvih 100 dana pokazali su dijametralno suprotnu upravu onoj koja joj je prethodila. Grad je naslijeđen s mnogim problemima, ali ova se uprava hrabro bori sa svim zatečenim zlima", izjavila je.
"Građanski odgoj je neophodan"
Komentirajući uvođenje građanskog odgoja, rekla je da je on neophodan u cijeloj Hrvatskoj.
"Našim građanima nedostaju elementarne informacije - kako funkcionira država, koja je uloga vlade, sabora, kako se bira na izborima, što je civilno društvo, kako funkcionira, što nam donosi... To je cijeli kompleks pitanja na koja djeca ne dobivaju prave odgovore", rekla je Raukar-Gamulin.
Bartulica: Ne postoji konsenzus o tom predmetu
Bartulica je rekao da bi volio da u Hrvatskoj takav predmet govori o našem naslijeđu, što se događalo prije demokratskih promjena, ima li nešto o komunističkom naslijeđu i posljedice koje je ta vladavina ostavila na ovo društvo.
"Ne postoji konsenzus u široj javnosti kako bi taj predmet trebao izgledati", rekao je te istaknuo da će uvijek dignuti glas protiv indoktrinacije djece.
Zakon o obnovi
Govorilo se i o Zakonu o obnovi. Selak Raspudić poručila je da bi bilo dobro da Možemo, HDZ i SDP preuzmu političku odgovornost za loš Zakon o obnovi, "na kojem su inzistirali i donijeli ga, a sada svi peru ruke od njega.
Reiner je odgovorio da se oko obnove puno događa na Banovini, ali ne, nažalost, i u Zagrebu.
"U Zagrebu je odgovor jako složen. Postoje objektivni i subjektivni razlozi. Objektivni problemi su, primjerice, zgrade koje imaju građevinsku dozvolu za četiri, a imaju šest katova. I zbog takvih i sličnih stvari mora se donijeti izmijenjeni zakon, rekao je. Dodao je da se zakon donosio u želji da se što prije krene s obnovom te da se nije razmišljalo o cijelom nizu takvih detalja.
Bartulica je istaknuo da je Domovinski pokret od početka upozoravao da je ovaj zakon neprovediv.
"Pričamo o obnovi, a objekti koje treba ukloniti još nisu uklonjeni", istaknuo je.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.