RAIFFEISEN BANKA poslala je reakciju na članak Index Istraga objavljen jučer pod naslovom "Otkrivamo malverzacije teške 91 milijun kuna oko izgradnje sjedišta RBA u Zagrebu". U svojoj reakciji traže brisanje tri teze iz članka jer, kako tvrde, ovakva vrsta analize i zaključaka, a koja nije utemeljena na prethodnom uvidu u cjelokupnu dokumentaciju dovodi do paušalnih i potpuno netočnih zaključaka.
>> Otkrivamo malverzacije teške 91 milijun kuna oko izgradnje sjedišta RBA u Zagrebu
Portal Index ne želi obrisati članak, a u nastavku ćemo objasniti na što se točno žali RBA banka i zašto su, po nama, u krivu.
RBA banka: Nije došlo do utaje
Prvi navod je da je na poslu izgradnje poslovne zgrade Raiffeisen banke u Magazinskoj cesti u Zagrebu došlo do milijunske utaje poreza banke.
"Navedenim tvrdnjama grubo se implicira da je RBA oštetila državni proračun, a niti jednim dokazom navedeno nije argumentirano. Naime, bilješka 10. revidiranog financijskog izvještaja za 2013. godinu Raiffeisen Consultinga ukazuje da je predmetnom transakcijom uvećana osnovica poreza na dobit te se sukladno
navedenom i platio pripadajući porez na dobit. S obzirom na navedeno tražimo brisanje navoda da je država oštećena za porez od strane RBA. Predmetni izvještaji su javno objavljeni", stoji u reakciji RBA banke.
Evo što je sporno
No banka u ovom slučaju nije u pravu. Naime, istina je kako je banka kod kupoprodaje tvrtke Kam nekretnine platila porez na dobit. To je točno i nije sporno. Taj dio Index i ne opovrgava. Sporno je ono što se događalo prije 2013. godine jer postoji osnovana sumnja da je simuliran ugovor o najmu jer se u naravi posla radilo o financijskom leasingu.
Utaja poreza definira se Kaznenim zakonom koji u članku 256 objašnjava: "Tko s ciljem da on ili druga osoba potpuno ili djelomično izbjegne plaćanje poreza ili carine daje netočne ili nepotpune podatke o dohocima, predmetima ili drugim činjenicama koje su od utjecaja na utvrđivanje iznosa porezne ili carinske obveze ili tko s istim ciljem u slučaju obvezne prijave ne prijavi prihod, predmet ili druge činjenice koje su od utjecaja na utvrđivanje porezne ili carinske obveze, pa zbog toga dođe do smanjenja ili neutvrđenja porezne ili carinske obveze u iznosu koji prelazi dvadeset tisuća kuna".
RBA banka čijim kreditom se zgrada gradila i koja je plaćala paravan-tvrtki najam zgrade trebala je priznati tu zgradu kao svoju nekretninu, no to nije napravila sve do 2013. godine, kada preuzima tvrtku Kam nekretnine.
RBA banka: Zgradu su kreditirale strane banke
Drugi navod koji pobija RBA banka je da je banka financirala izgradnju zgrade pa plaćala najam.
"Radi se o netočnom navodu s obzirom na to da je i povijesnog izvatka iz zemljišnih knjiga vidljivo da je izgradnja zgrade financirana putem kredita inozemnih banaka iako se u članku implicira da je Raiffeisenbank Austria d.d. sama kreditirala predmetnu gradnju", stoji u reakciji RBA banke.
Da, zgradu su kreditirale RBA Klagenfurt i RBA International
Ono što banka u svojoj reakciji, kada kaže da je izgradnja zgrade kreditirana novcem stranih banaka, propušta navesti je to da je riječ o bankama RBA Klagenfurt te Raiffeisen International Eastern Europe. Riječ je o sestrinskim bankama koje su povezane osobe u Raiffeisen Bank International i dio su iste grupacije.
RBA banka: Razlog nije izbjegavanje plaćanja poreza
Treći navod koji RBA banka pobija i traži uklanjanje iz članka je dio u kojem objašnjava da je razlog malverzacija bio izbjegavanje plaćanja poreza.
"Promatrajući podatka i kronologiju razvoja događaja, može se zaključiti da je pitanje poslovnog odnosa
između RBA Consultinga i Kam nekretnina neispravno kvalificirano, tako da je poslovna transakcija je imala sva obilježja financijskog leasinga okarakterizirana kao najam. Definicije koje objašnjavaju koja obilježja imaju financijski leasing aranžmani u odnosu na, primjerice, najam je lagano provjeriti uvidom u porezne propise, kao i međunarodne računovodstvene standarde koje svi, pa i banke, moraju strogo poštovati. Razlozi za takvu odluku su vjerojatno kombinacija regulatornih ograničenja i izbjegavanja plaćanja poreza te je na nelogičnost takvog poslovnog odnosa trebao reagirati revizor, a vjerojatno i regulator, budući da je riječ o imovini značajne vrijednosti koju nije moguće zaobići", dio je citiranog teksta iz članka koji je objavio Index.
RBA traži brisanje tog dijela.
"Tražimo brisanje navedenog iz teksta jer ovakva vrsta analize i zaključaka, a koja nije utemeljena na prethodnom uvidu u cjelokupnu dokumentaciju dovodi do paušalnih i potpuno netočnih zaključaka", stoji u reakciji RBA banke.
Banka upravo potvrdila osnovnu tezu
Portal Index uzeo je obzir dokumente koje smo dobili iz Zemljišnika, Trgovačkog suda, godišnjih financijskih izvještaja preuzetih iz RGFI-a od 2008. do 2013. i financijske izvještaje ne samo RBA Consultinga, nego i tvrtke Kam nekretnine. Sva dokumentacija navodi na zaključke koje smo objavili u članku.
Ono što je također bitno naglasiti je to da RBA banka u svojoj reakciji skreće pozornost i poziva se na korekciju financijskih izvještaja i plaćanje poreza na dobit iskazanu kroz godišnji izvještaju iz 2013. godine, čime implicitno potvrđuje našu tezu iz članka. Godinama koje su prethodile kupovini tvrtke Kam nekretnine došlo je do pogrešnog iskazivanja troškova koji su u konačnici uzrokovali smanjenje porezne osnovice.
U nastavku donosimo Reakciju RBA banke u cijelosti.
RBA, službeni zahtjev za ispravak by Ilko Ćimić on Scribd
Originalno objavljeno na Index istrage