Foto: FAH
POGUBNI simptomi klimatskih promjena, kao što su jaki i česti toplinski valovi, suše i poplave, u fokusu su svjetske politike, istaknuo je u srijedu ravnatelj Državnoga hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) Ivan Čačić na proslavi Svjetskoga meteorološkog dana, 23. ožujka, čija je tema ove godine "U budućnosti: toplije, sušnije, kišovitije".
Podsjetio je da je ovo razdoblje u mnogim krajevima svijeta donijelo višegodišnju sušu koja i dalje traje, primjerice u Brazilu, jugozapadnim djelovima SAD-a, južnim djelovima Afrike i istočnoj Australiji.
"U 2015. sušu je osjetno pogoršala pojava El Niña, što je ponovno uzrokovalo velike šumske požare u Indoneziji, a dugogodišnja suša u Siriji pridonijela je političkoj nestabilnosti i izbjegličkoj krizi koja upravo utječe i na političku i ekonomsku stabilnost izvan tog područja, uključujući i zemlje EU, pa i Hrvatsku", upozorio je Čačić. Dodao je kako su suše i poplave komplementarni simptomi promjene klime koji sve više jačaju, a u to ulazi i najveća poplava u novijoj hrvatskoj povijesti iz 2014.
Promjene klime pod utjecajem čovjeka
Čačić je istaknuo kako je dobra vijest što su svjetske vlade potpuno svjesne znanstvenog dokaza o promjeni klime pod utjecajem čovjeka, a jednako tako i potrebe za žurnim djelovanjem.
"U tome je nužno ulaganje u još više istraživanja u razvoj niskougljičnih tehnologija, posebno u sektoru energije. Slijedom toga, na globalnoj, regionalnim i nacionalnim razinama već su raspoložive mnoge smjernice, tehnologije i djelovanja te su Svjetska meteorološka organizacija s nacionalnim meteorološkim i hidrološkim službama, uključujući i DHMZ, potpuno opredijeljene biti potpora tim nastojanjima", istaknuo je ravnatelj DHMZ-a.
Voditeljica Odjela za istraživanje klime i biometeorologiju Ksenija Cindrić-Kalin rekla je kako - kad je riječ o očekivanim klimatskim promjenama - svi regionalni klimatski modeli govore da je jasan porast temperature sve izraženiji kako idemo prema kraju stoljeća. U vezi s oborinama zimi, jasan je porast količine oborina, a ljeti je nešto veća neizvjesnost u vezi s promjenom u količini oborina, istaknula je, dodajući kako ima naznaka "osušenja na području Jadrana, što je u skladu s osušenjem na Mediteranu".
Zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode Mario Šiljeg rekao je kako su klimatske promjene među najvećim globalnim izazovima današnjice pa su rad i značenje DHMZ-a možda važniji nego ikada. Istaknuo je kako je 2015. bila najtoplija godina od početka mjerenja u svijetu, a prije dva dana Svjetska meteorološka organizacija objavila je da su prosječni temperaturni rekordi srušeni i u siječnju i u veljači ove godine.
Šiljeg: Cilj ublažiti posljedice klimatskih promjena
"Stoga je globalni, europski i naš nacionalni cilj ublažiti posljedice klimatskih promjena i okrenuti se prema održivome i niskougljičnom razvoju", poručio je Šiljeg.
"Iako Hrvatska po stanovniku ima relativno niske vrijednosti emisija stakleničkih plinova, ranjiva je na klimatske promjene kao i većina ostalih država svijeta. Europska unija je zauzela vodeću ulogu u svijetu vezano za provedbu smanjenja emisija stakleničkih plinova te je svoju cjelokupnu politiku usmjerila u razvoj niskougljičnoga gospodarstva, a niskougljični razvoj strateška je odrednica i Hrvatske. Ministarstvo stoga intenzivno radi na politikama koje su vezane uz smanjenje posljedica i sprječavanje daljnjih klimatskih promjena i među prvima u EU radi niskougljičnu strategiju", istaknuo je Šiljeg.
Na svečanosti je Milanu Sijerkoviću uručeno priznanje Hrvatskoga meteorološkog društva za životno djelo, a Karmen Babić priznanje za mladu meteorologinju. Proslavu Svjetskoga meteorološkog dana i Svjetskog dana voda DHMZ je tradicionalno organizirao s Geofizičkim odsjekom Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i Hrvatskim meteorološkim društvom.