U NAJVEĆEM dijelu Hrvatske, ali i Europe, jedna stvar čini se posebno apsurdna ovih dana. Više od pola godine iz Moskve slušamo prijetnje, ucjene i naslađivanje jer ćemo se u cijeloj Europi, kako nas uvjerava režim Vladimira Putina, ove zime smrzavati bez ruskog plina.
A manje od dva mjeseca od Božića ne da se ne smrzavamo, već su plaže u Splitu, Rijeci i Dubrovniku ovog tjedna pune ljudi koji se sunčaju i kupaju, na temperaturama iznad 20 stupnjeva Celzijevih. Činjenica da je Putin samo koji dan ranije ispričao podrugljivi vic koji polazi od pretpostavke da se europske obitelji smrzavaju izazvala je ismijavanje na društvenim mrežama.
I u Zagrebu, dok Putin fantazira o smrzavanju, ismijavanje i zgražanje izazvala je vijest da se na Sljemenu pravi umjetni snijeg za skori skijaški turnir Snježna kraljica iako je temperatura na toj lokaciji proteklih dana dosegla rekordnih 23.7 stupnjeva.
No nije neuobičajeno toplo samo u Hrvatskoj nego i diljem Europe - u Španjolskoj su u ponedjeljak jutarnje temperature dosegle 30 stupnjeva, u Bruxellesu 24 stupnja, u Londonu prošlog tjedna 20.5 stupnjeva, a u švedskom gradu Kristiansandu izmjereno je 19.5 stupnjeva, rekord za ovo doba godine.
Očekuje se blaga zima, Putinu to ne ide na ruku
Mogli bismo iz ovoga izvući još jedan paradoks - globalno zatopljenje, koje imamo zahvaljujući više od 150 godina masovnog spaljivanja fosilnih goriva, sad nam pomaže da lakše prebrodimo zimu bez jeftinog ruskog plina. Služba za klimatske promjene Copernicus pri Europskom centru za srednjoročne vremenske prognoze prošlog je mjeseca prognozirala natprosječno toplu zimu iako upozorava da "još uvijek postoji šansa za vrlo hladni val" prije Božića.
I cijene plina su drastično pale nakon dugog i strelovitog rasta, unatoč ruskom prekidu isporuke plina u Njemačku preko Sjevernog toka 1 i naknadne sabotaže Sjevernog toka 1 i 2, za koje još uvijek nije utvrđen počinitelj.
U jednom trenutku referentna cijena budućih isporuka plina čak je pala ispod nule, što je značilo da je dobavljač plaćao kupcu, a ne obrnuto, dok tankeri s ukapljenim plinom čekaju ispred europskih luka jer ga nemaju gdje iskrcati. Skladišta plina su diljem EU na gotovo 94% punog kapaciteta, daleko iznad cilja od 80% koji je EU prethodno postavila.
"Brodovi koji nose LNG (ukapljeni prirodni plin) procijenjene vrijednosti od oko 2 milijarde dolara trenutno čekaju u redu za istovar tereta", rekao je Alexandre Fierro, viši meteorolog i istraživački analitičar u londonskoj financijskoj tvrtki Marexu, za CNBC. Štoviše, američka investicijska banka Goldman Sachs predviđa da će europske cijene plina pasti za čak 30% u prvom tromjesečju iduće godine, na 85 eura po megavatsatu.
>> Putin pokušava ostaviti Ukrajinu bez struje. Milijuni bi mogli umrijeti zbog toga
Studeni bi također, prema trenutnim prognozama, trebao biti blag i u Hrvatskoj i diljem Europe, što je još jedan udarac za Putinove nade da će lideri EU pasti na koljenima pred njim i prekinuti sankcije Rusiji i vojnu pomoć Ukrajini ne bi li ruski Gazprom opet pustio plin u Europu.
Putin želi smrznuti i Ukrajinu, tu su mu šanse puno bolje
No EU je samo jedna fronta Putinovog energetskog rata, na koji se preorijentirao nakon teških poraza i poniženja svoje očito precijenjene vojske, koju sigurno neće spasiti žrtvovanje mobiliziranih rezervista bez obuke i opreme kao topovskog mesa. Druga fronta tog energetskog rata je u samoj Ukrajini, što je postalo kristalno jasno posljednjih mjesec dana.
Ruska vojska koristi svoje preostale rezerve krstarećih i balističkih projektila, ali i dronove kamikaze koje su nabavili od Irana, za sustavno uništavanje ukrajinske elektroenergetske mreže.
>> Tri najnovija poteza Rusije otkrivaju u kakvom se očajnom položaju nalazi Putin
Novi val raketnih napada u ponedjeljak ostavio je gotovo 80% Kijeva bez vode, uz 350.000 domova bez struje, izjavio je gradonačelnik Vitalij Kličko, dodavši da gradske službe pripremaju tisuću punktova za grijanje građana. Ukrajinske snage tvrde da su oborile 44 od 55 ispaljenih ruskih projektila iako se tu tvrdnju ne može neovisno provjeriti, a razmjeri (novog) uništenja sugeriraju da je treba uzeti sa zrnom soli.
Ruski raketni napadi dosad su ozbiljno oštetili oko 40% ukrajinske energetske infrastrukture, prvenstveno termoelektrane i hidroelektrane, kako je u utorak naveo ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
"Najveći napad na elektroenergetsku infrastrukturu u povijesti"
Direktor državne energetske kompanije Ukrenergo, Volodimir Kudricki, upozorio je u utorak da će se Ukrajina suočiti s ogromnom humanitarnom krizom na zimu ako ne spriječi kolaps elektroenergetske mreže te da će razdoblja bez struje biti sve duža i duža.
"Ovo je najveći raketni napad na elektroenergetsku infrastrukturu u povijesti. Utjecaj na mrežu je ogroman. Nažalost, situacija je kritična. Oni neprestano pokušavaju uništiti ukrajinski elektroenergetski sustav koji opskrbljuje desetke milijuna ljudi", rekao je za Guardian, objašnjavajući da njegovi radnici, unatoč maksimalnim naporima, ne mogu popravljati mrežu toliko brzo koliko je Rusija uništava.
Dodao je da bi Ukrajina mogla kupovati električnu energiju od EU, ali da pravi problem leži u isporuci određenim regijama jer su ruski napadi oštetili mrežu, od trafostanica nadalje. Američki institut Atlantic Council je u nedavnom članku apelirao na zapadne zemlje da ne dozvole Putinu da izazove smrt milijuna civila smrzavanjem. Zimske temperature su u Ukrajini, naravno, znatno niže nego u srednjoj Europi, a tu su i problemi s opskrbom vodom i hranom, o bolničkom liječenju da ne govorimo.
Anton Geraščenko, savjetnik ukrajinskog ministra unutarnjih poslova, također je upozorio da bi "milijuni Ukrajinaca mogli ove zime biti bez struje, grijanja, vode i kanalizacije", što znači "i bez bolnica, škola i hrane".
Zelenski: Hladnoća, glad, mrak i žeđ nisu tako strašni i smrtonosni kao vaše "prijateljstvo"
Kao što smo već pisali, Putinov cilj je očigledan - onemogućiti funkcioniranje ukrajinske države, ali i zadovoljavanja osnovnih životnih potreba desetaka milijuna Ukrajinaca, i tako natjerati Zelenskog da traži primirje pod cijenu prihvaćanja ruske okupacije gotovo 20% ukrajinskog teritorija. No Zelenski i drugi ukrajinski lideri već su više puta dali do znanja da neće prodati teritorij ni pod koju cijenu.
"Bez plina ili bez vas? Bez vas. Bez svjetla ili bez vas? Bez vas. Bez vode ili bez vas? Bez vas. Bez hrane ili bez vas? Bez vas. Hladnoća, glad, mrak i žeđ nisu tako strašni i smrtonosni kao vaše ‘prijateljstvo i bratstvo’", prkosno je poručio Moskvi još u rujnu.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron jučer je u telefonskom razgovoru sa Zelenskim obećao pomoći Ukrajini da popravi uništenu električnu i vodovodnu infrastrukturu i preživi nadolazeću zimu, kao i da ojača svoju protuzračnu obranu od novih raketnih napada. Jedno je sigurno - Ukrajini će trebati sva pomoć koju može dobiti.