U SPOMEN na krvavi 22. rujna 1999. godine, kad su na sudu ubijene tri žene, Hrvatska danas obilježava Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama.
Statistike pokazuju kako smo još daleko od rješavanja ovog značajnog problema, bilo da se radi o obiteljskom ili seksualnom nasilju.
Mračne statistike
Jedna od najvećih prepreka u rješavanju ovog problema je nizak broj prijava nasilja nad ženama, a razlozi su brojni - strah od počinitelja, nepovjerenje u nadležne institucije, osjećaj krivnje i odgovornosti te mnogi drugi.
Svaki od navedenih razloga pridonosi činjenici da se seksualno nasilje ubraja u najmanje prijavljivane zločine s najvećom proporcijom mračne statistike.
Na jedno prijavljeno silovanje dolazi čak 15-20 neprijavljenih slučajeva, a kod obiteljskog nasilja na jedno prijavljeno dolazi 10 neprijavljenih slučajeva, piše Sigurno mjesto.
Iako se broj ubojstava smanjio, statistika je i dalje poražavajuća. Naime, u prvih devet mjeseci prošle godine sedam je žena izgubilo život zbog nasilja u obiteljskoj ili partnerskoj vezi.
Zabrinjava činjenica da je u Hrvatskoj 58% mladih u dobi od 16 do 26 godina doživjelo nasilno ponašanje u partnerskim vezama, više od dvije trećine doživljavalo je takva ponašanja duže vrijeme, a najčešće je riječ o psihičkom nasilju.
Rezultati su to istraživanja o nasilju u partnerskim vezama provedenog u okviru projekta "Love&Respect – prevencija nasilja u adolescentskim vezama" koje se, osim u Hrvatskoj, provodi u još šest europskih zemalja.
Vlada će uskoro u javnu proceduru poslati izmjene zakona kojima se pooštravaju kazne za djela vezana za nasilje u obitelji i nad ženama.
Inicijativa #SPASIME
Sredinom ožujka ove godine u Zagrebu je održan prosvjed inicijative #SPASIME koju je pokrenula glumica Jelena Veljača.
>> Tisuće Zagrepčana prosvjedovale protiv obiteljskog nasilja: Ljubav ne boli
Poručili su kako je Hrvatskoj potrebna nulta stopa tolerancije na nasilje te su predložili niz mjera koje bi povoljno utjecale na rad institucija, bolji pravni okvir i opću senzibilizaciju javnosti.
Osim toga, sredinom lipnja održana je i humanitarna večer prikupljanja donacija namijenjenih Fondu #SPASIME za hitnu pomoć i zaštitu žrtava obiteljskog nasilja.
Brojnim donacijama iz svih krajeva Hrvatske, ali i drugih država prikupljeno je preko 250.000,00 kuna koje će Fond koristiti kao interventnu pomoć žrtvama nasilja.
Bošnjaković: Novi zakoni do iduće godine
Kao bitna promjena ističe se da kazneno djelo spolnog odnosa bez pristanka postaje kazneno djelo silovanja, za što je predviđena kazna od tri do deset godina zatvora.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković je nakon sastanka s predstavnicima udruga, ustanova i organizacija za žrtve obiteljskoga nasilja i predstavnika Inicijative #SPASIME prije desetak dana poručio kako bi zakoni trebali stupiti na snagu s 1. siječnjem 2020. godine.
"Pooštravamo kaznenu politiku jer smo kazne za ona kaznena djela vezana za nasilje u obitelji pooštrili i želimo zaprijetiti snažnijim kaznenim djelima i svima onima koji žele počinjavati takva kaznena djela da to neće proći lako, već će im biti izrečena teža kazna", naglasio je ministar pravosuđa.
Bedeković: Izmjene tri zakona
Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković je podsjetila na to što vlada radi kako bi senzibilizirala javnost na ovu temu.
"Vidjeli ste da idemo u izmjene tri zakona iz domene kaznenog prava i da će se i dalje raditi na osnaživanju nulte tolerancije na nasilje i konkretne aktivnosti u praksi koje će senzibilizirati javnost za ovu problematiku", rekla je Bedeković
Podsjetila je da i dalje nemaju svi dijelovi Hrvatske skloništa za žene žrtve nasilja.
"Sad smo u finalnoj fazi, intenzivno komuniciramo s preostalih šest hrvatskih županija gdje će do nove godine biti osigurane sigurne kuće", zaključila je ministrica.
Izdan Medijski kodeks za izvještavanje o nasilju nad ženama. Potpisnik i Index
U okviru europskog projekta "Izgradnja učinkovitije zaštite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema ženama" Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova izdao je Medijski kodeks sa smjernicama za senzibilizirano izvještavanje o nasilju prema ženama i femicidu, čiju je primjenu u ožujku ove godine na Međunarodni dan žena prihvatilo 12 lokalnih i nacionalnih medijskih nakladnika i inicijativa.
U sklopu projekta vrijednog pola milijuna eura, Ured pravobraniteljice i Ženska soba - Centar za seksualna prava proveli su istraživanje o načinu medijskog izvještavanje o nasilju prema ženama u Hrvatskoj na temelju čijih rezultata je formuliran Medijski kodeks.
„Danas smo se ovdje okupili da podsjetimo na one koje ni na današnji, a niti na ijedan drugi dan više neće dobiti cvijet jer je njihov život zauvijek prekinut i to od ruke bračnih ili izvanbračnih tadašnjih ili bivših partnera, muškaraca kojima su vjerovale da ih nikada ne bi povrijedili, s kojima su osnovale obitelj. Isticanje nulte tolerancije na nasilje ne znači ništa ako u praksi gotovo svakodnevno svjedočimo novom slučaju nasilja prema ženama i nasilja u obitelji i nezaštićenosti žrtve ili žrtava“, istaknula je Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.
Ljubičić je istaknula kao jednu od smjernica da se o nasilju prema ženama izvještava u kontekstu rodno uvjetovanog nasilja.
"Po podacima MUP-a, od ukupnog broja prekršajnih prijava za nasilje u obitelji u 2018. godini, u 78 posto slučajeva muškarac je bio počinitelj, a u 22 posto žena", kazala je.
Isti podaci pokazuju da je prošle godine u 3198 kaznenih djela s elementima nasilja među bliskim osobama stradalo 76 posto žena i 24 posto muškaraca, a od 2100 počinitelja kaznenih djela među bliskim osobama 91 posto su bili muškarci, a 9 posto žene.
Ljubičić je istaknula da se radi o rodno utemeljenom nasilju upravo zbog toga što ono u neproporcionalnom postotku pogađa žene.
Glavni ravnatelj policije Nikola Milina iznio je podatke istraživanja o rodno uvjetovanom nasilju "Femicid Watch" koje je MUP proveo za 2018. godinu.
"Najugroženija područja po rodno uvjetovanom nasilju su Šibensko-kninska, Međimurska i Krapinsko-zagorska županija. Rizična skupina žena je u dobi od 45 do 55 godina. U više od 70 posto slučajeva femicida počinitelj ne pokušava prikriti kazneno djelo, a najčešći motivi su ljubomora, narušeni obiteljski odnosi i duševna bolest počinitelja", kazao je Milina.
Istaknuo je kako ima još puno prostora za preventivni i proaktivni rad svih odgovornih dionika u društvu.
Zaključio je da društvo kao cjelina mora biti osviješteno da bilo koji oblik i stupanj nasilja nema opravdanja.
"Javnost treba znati da se o nasilju ne treba šutjeti i zato nasilje trebamo staviti na stup srama, i pritom pronaći mehanizme za maksimalnu zaštitu njihovih žrtava", kazao je Milina.
Dvadeseta obljetnica trostrukog ubojstva na Općinskom sudu
Nacionalni Dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se u znak sjećanja na tragediju koja se 22. rujna 1999. godine dogodila na zagrebačkom Općinskom građanskom sudu.
Naime, bivši policajac Mato Oraškić ubio je sutkinju Ljiljanu Hvalec i odvjetnicu Hajru Prohić te Gordanu Oraškić, stranku u brakorazvodnom postupku.
Osim toga, teško je ozlijedio zapisničarku Stanku Cvetković.