EKONOMSKA analitičarka Vedrana Pribičević u Studiju 4 iznijela je svoje viđenje Nacionalnog plana oporavka, ali i aktualne najave vlade i koalicijskih partnera o radu nedjeljom i izmjenama Zakona o radu.
Zabrana rada nedjeljom donijet će manju zaposlenost i manja prava radnika - to je jednostavna aritmetika, jer za manji broj radnih dana potreban je manji broj radnika, rekla je Vedrana Pribičević.
"Definitivno, očekujem da će se smanjiti i prava radnika, jer znamo da su, primjerice u trgovini, plaće rasle zato što je nedostajalo radnika. Ako smanjite broj radnih dana, zasigurno će se smanjiti i plaće. Bitno je pritom naglasiti da ne rade svi radnici svaku nedjelju, uglavnom rade pola radnih nedjelja mjesečno", istaknula je.
Protiv sindikalne članarine za sve
Protivi se i uvođenju obvezne sindikalne članarine za sve zaposlene u javnim službama.
"Protiv toga sam, jer se time krši ustavno načelo udruživanja. Ako želite pristupiti nekom sindikatu, morate platiti članarinu. Sindikalni sustav u Hrvatskoj zreo je za reformu i moramo se zapitati zašto broj članova sindikata pada. Međutim, nećete prihode očuvati ako svima u javnom sektoru nametnete da moraju plaćati članarinu iako ne žele biti članovi sindikata", kazala je.
Treba ili povećati broj osiguranika ili povećati radni vijek
Što se tiče izmjena Zakona o radu, kaže, nažalost, na stolu je produljenje radnog vijeka. "To je djelomično zato što postoje realni problemi u mirovinskom sustavu. I dalje pada broj radnika po umirovljeniku. Jedini način da konsolidirate sustav jest ili povećati broj osiguranika, tj. zaposlenih, ili produljiti radni vijek, da oni koji rade moraju raditi dulje", rekla je Vedrana Pribičević.
Na pitanje je li Hrvatska spremna na povlačenje novca iz europskih fondova i je li jasan Nacionalni plan oporavka Pribičević je odgovorila da Nacionalni plan oporavka treba biti jasan građanima i da ga je vlada puno ranije trebala prezentirati i stručnoj javnosti i svim dionicima koji u njemu sudjeluju.
Vlada je to napravila prekasno, smatra Vedrana Pribičević.
"Dosadašnje slabo povlačenje novca novca iz europskih fonodova ilustrira slabe institucionalne kapacitete koje ima državna administracija. Isti posao radi se u privatnom sektoru, s konzultantima, za puno veću plaću i onda u državnoj administraciji nemate više ljude koji žele raditi tako odgovoran posao za realno niske plaće. Jednostavno, ne možete institucionalno pokriti toliku količinu projekata koje biste trebali povući", objasnila je probleme s povlačenjem novca iz EU fondova.