Od najave mjere aktivne politike zapošljavanja Biram Hrvatsku prošle su dvije godine. Riječ je o mjeri koja bi trebala potaknuti Hrvate da se vrate iz inozemstva i dođu živjeti u Hrvatsku, ali i da se presele unutar Hrvatske u manje razvijene krajeve.
Zapravo se radi o proširenju mjere za samozapošljavanje koja omogućava subvencije za hrvatske povratnike u maksimalnom iznosu od 27.000 eura.
N1 je poslao upit HZZ-u koliko je, od trenutka kada je uvedena ova mjera, bilo prijava za povratak i zapošljavanja/otvaranje poslovanja u Republici Hrvatskoj, koliko je prijava/zahtjeva odobreno i koji iznos potpora je isplaćen korisnicima mjere Biram Hrvatsku do današnjeg dana.
Iz HZZ-a su odgovorili da su od početka mjere odobrena 394 zahtjeva, i to 338 za povratak iz inozemstva i 56 za internu mobilnost. U 2023. godini odobreno je 229 zahtjeva, 196 za povratak iz inozemstva i 41 za internu mobilnost, a odbijeno je 40 zahtjeva. Od početka ove godine do kraja veljače odobreno je 36 zahtjeva za povratak iz inozemstva, kažu iz HZZ-a.
Najčešće se vraćaju iz dvije zemlje
Što se tiče potrošenog novca za mjeru, izdvojeno je nešto više od 226 tisuća eura za internu mobilnost i više od dva milijuna i 320 tisuća eura za povratak iz inozemstva. Najčešće su mjeru koristili povratnici iz Njemačke (247 osoba) i Austrije (39 osoba) te u manjem obimu iz Irske, Švicarske, Italije, Nizozemske, Velike Britanije i ostalih država.
Podsjetimo, Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi mjeru Mobilnost radne snage – Biram Hrvatsku od početka 2022. godine. Cilj mjere je, kako se navodi na stranicama HZZ-a, “osnažiti gospodarsku aktivnost i raspon djelatnosti većem dijelu Republike Hrvatske, posebice u gospodarski slabije razvijenim i demografski oslabljenim područjima s naglaskom na ruralna područja Slavonije, zaleđa dalmatinskih županija, Banovine, Korduna, Like, Gorskog kotara i otoka te poticati povratak aktivnog radnog stanovništva iz država Europskog gospodarskog prostora, Švicarske Konfederacije i Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, Argentine, Australije, Brazila, SAD-a, Čilea, Perua, Kanade i Novog Zelanda”.