Cijene nafte poskočile su danas na međunarodnim tržištima iznad 75 dolara, odražavajući strahovanja ulagača od eskalacije iransko-izraelskog sukoba i blokade isporuka kroz Hormuški tjesnac.
Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila viša za 2,03 dolara nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine i iznosila je 75,26 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 1,82 dolara višoj cijeni, od 73,59 dolara.
Tržišta nafte pozorno prate iransko-izraelski sukob, strahujući od blokade Hormuškog tjesnaca kroz koji prolazi 18 milijuna do 19 milijuna barela nafte i naftnih proizvoda dnevno.
Izrael je krajem prošlog tjedna napao iranska nuklearna postrojenja, a meta napada bili su i nuklearni fizičari i vojni zapovjednici. Iran je uzvratio napadima balističkim projektilima na vojne mete u Izraelu.
Tijekom vikenda izraelske snage napale su i veliko plinsko polje u Iranu pa je Teheran zbog požara obustavio proizvodnju na dijelovima polja Južni Pars koji dijeli s Katarom.
Meta izraelskog napada bilo je i naftno skladište Shahran.
Pošiljke s naftom prolaze i dalje Hormuškim tjesnacem, ali nervozu je na tržištu izazvao sudar dva naftna tankera u blizini Hormuškog tjesnaca, gdje su znatno pojačane elektroničke smetnje. Buknuo je požar, naglašavajući rizike za tvrtke koje prevoze naftu i gorivo. SAD želi niže cijene nafte i slabiju inflaciju.
Iran proizvodi oko 3,3 milijuna barela nafte dnevno i još 1,3 milijuna barela dnevno kondenzata i drugih tekućih ugljikovodika, što odgovara oko 4,5 posto svjetske opskrbe.
U proteklim mjesecima iranski izvoz dosegnuo je najvišu razinu od 2018. godine, potaknut snažnom kineskom potražnjom.
Čak 90 posto iranskih pošiljki nafte otprema se s otoka Harka u sjevernom dijelu Perzijskog zaljeva.
Iran bi zatvaranjem Hormuškog tjesnaca ostao bez prihoda, a SAD bi mogao očekivati više cijene benzina, što bi značilo i višu inflaciju, objašnjava Ole Hansen iz Saxo banke.
Značajniji rast cijena zakočila je u utorak izjava potpredsjednika ruske vlade Aleksandra Novaka da su Organizacija zemalja-proizvođača (OPEC) i njezini saveznici spremni "brzo reagirati" i pojačati opskrbu u slučaju poremećaja koje bi mogao izazvati iransko-izraelski rat.
Članice grupe OPEC+ "u stalnom su kontaktu, prate situaciju na tržištu i spremne su prilagodljivo i brzo reagirati na bilo kakve promjene tržišnih uvjeta", naglasio je Novak.
OPEC je u mjesečnom izvješću objavljenom u ponedjeljak potvrdio prognoze rasta svjetske potražnje za naftom u ovoj i idućoj godini, unatoč trgovinskim napetostima.
"Svjetsko gospodarstvo do sada je nadmašilo očekivanja u prvoj polovini 2025.", ustvrdila je grupa, i ta "snažna osnova" trebala bi osigurati potporu i dovoljan zamah i za drugu polovinu godine.
"No, trend rasta trebao bi blago usporiti na tromjesečnoj osnovi", napomenuli su u izvješću koje ne spominje iransko-izraelski rat.
OPEC je odvojeno objavio da je u ponedjeljak barel košarice nafte njegovih članica pojeftinio 19 centi, na 73,15 dolara.