Facebook stranica Kad će Kiša objavila je tablicu sa statističkim podacima o klimatološkim ljetima na meteorološkoj postaji Zagreb-Maksimir. Iz tablice proizlazi kako je tijekom posljednjih desetljeća značajno narastao broj toplih noći. Toplim noćima se smatraju one u kojima temperatura ne pada ispod 20 Celzijusovih stupnjeva.
Broj toplih noći:
1951. - 1960. = 2
1961. - 1970. = 2
1981. - 1990. = 4
1991. - 2000. = 20
2001. - 2010. = 54
2011. - 2020. = 86
2013. - 2022. = 102
2014. - 2023. = 98
Utjecaj kumulativne topline
Brojne studije pokazuju da su s klimatskim promjenama toplinski valovi postali učestaliji, duži i intenzivniji, osobito u smislu tzv. kumulativne topline.
>> Jesu li toplinski valovi i prije bili ovako neizdrživi?
Kumulativna toplina toplinskih valova odnosi se na ukupnu količinu prekomjerne topline koja se nakupi tijekom trajanja jednog ili više toplinskih valova. Izračunava se kao zbroj svih dnevnih prekoračenja temperature iznad određenog praga tijekom trajanja toplinskog vala.
Primjerice, ako toplinski val traje pet dana s maksimalnim temperaturama od 35°C, 38°C, 37°C, 36°C i 34°C, a prag je 30°C, onda će dnevna prekoračenja biti 5°C, 8°C, 7°C, 6°C, 4°C, a kumulativna toplina tog toplinskog vala: 5 + 8 + 7 + 6 + 4 = 30°C.
Rast dnevnih temperatura nije toliko ekstreman
"Proteklih dana vrti se neka stara slika iz novina da je u Zagrebu izmjereno 38°C pa je to nekima argument da je i prije bilo jako vruće. Bilo je, ali su ti vreli valovi bili kratki, a veći dio ljeta su bile ugodne temperature. No, da ne bismo govorili po sjećanjima, tu su brojke (CM forum).
Analiza ljeta u Zagrebu po desetljećima i pripadajući broj toplih noći (kad temperatura cijelu noć ne padne ispod 20°C, u tablici stupac TN), zatim po stupcima desetljetni broj dana s određenim temperaturnim pragovima. Klimatološko ljeto ima 92 dana (u desetljeću dakle 920 dana) i tu se ZABRINJAVAJUĆE vidi koliko ljeta postaju toplija", naveli su autori stranice Kad će kiša.
Iz podataka proizlazi kako je tijekom posljednjih desetljeća došlo i do rasta broja dana s temperaturama iznad 30 i 35 Celzijusovih stupnjeva, ali taj rast nije toliko ekstreman kao u slučaj toplih noći.
Broj dana s temperaturom iznad 30 Celzijusovih stupnjeva:
1951. - 1960. = 172
1971. - 1980. = 92
1981. - 1990. = 118
1991. - 2000. = 205
2001. - 2010. = 274
2011. - 2020. = 325
2013. - 2022. = 330
2014. - 2023. = 326
Broj dana s temperaturom iznad 35 Celzijusovih stupnjeva:
1951. - 1960. = 18
1961. - 1970. = 2
1971. - 1980. = 1
1981. - 1990. = 3
1991. - 2000. = 14
2001. - 2010. = 18
2011. - 2020. = 43
2013. - 2022. = 39
2014. - 2023. = 32
Nije zabilježena temperatura viša od 40 Celzijusovih stupnjeva
"Dva meni impresivna podatka: Broj toplih noći (iznad 20°C) je prije bio praktično na nuli, bila je samo jedna u desetljeću 1971.-1980. Sada ih bude oko 100!
Broj dana s temperaturom preko 30°C u tom desetljeću bio je 92 (znači u prosjeku u jednom ljetu samo tri dana preko 30). Sada je broj takvih dana 320-330 po desetljeću. Užas. Malo posvetite vremena da skužite tablicu, stvarno se isplati", poručili su autori stranice Kad će kiša.
Inače, zanimljivo je kako u vremenskom razdoblju koje obuhvaća tablica (od 1951. do 2023.) na meteorološkoj postaji Zagreb-Maksimir nije ni jednom zabilježena temperatura viša od 40 Celzijusovih stupnjeva.