Foto: FAH
PAPA FRANJO iskoristio je božićnu poruku kako bi pozvao na rješenje sukoba na Bliskom istoku s dvije države, nakon što je američki predsjednik Donald Trump izazvao napetosti u regiji priznanjem Jeruzalema glavnim gradom Izraela.
"Molimo se da među stranama prevlada obnovljeni dijalog i da se konačno postigne ispregovarano rješenje, ono koje će omogućiti miroljubivu koegzistenciju dviju država u međusobno dogovorenim i međunarodno priznatim granicama", rekao je Papa, govoreći o Palestincima i Izraelcima.
Papa drugi put o Trumpu
"Vidimo Isusa u djeci Bliskog istoka koja i dalje pate zbog rastućih napetosti između Izraelaca i Palestinaca", dodao je Franjo u svojoj poruci s balkona Bazilike Svetog Petra pred desecima tisuća ljudi.
To je drugi put da je Papa javno govorio o Jeruzalemu otkad je Trump donio odluku o priznanju 6. prosinca. Toga je dana Franjo pozvao da se poštuje status quo grada.
Do Trumpove odluke Washington, kao i većina svijeta, nije zauzimao strane o statusu Jeruzalema, najosjetljivijeg pitanja u mirovnom procesu.
Izrael tvrdi da je Jeruzalem njegov "nedjeljivi glavni grad", a Palestinci žele Istočni Jeruzalem, u kojem živi više od 300 tisuća Palestinaca, za prijestolnicu svoje buduće države.
Promjena američke politike prema Jeruzalemu izazvala je veliko nezadovoljstvo međunarodne zajednice i potpunu osudu arapskog i islamskog svijeta.
Franjo, čelnik 1,2 milijarde rimokatolika u svijetu, pozvao je ljude da bespomoćnog Isusa vide u djeci koja pate zbog ratova, migracija i prirodnih nepogoda koje uzrokuje čovjek.
"Danas, kada našim svijetom pušu vjetrovi rata... Božić nas poziva da se usredotočimo na znak djeteta i prepoznamo ga na licima dječice, posebno one za koju, kao ni za Isusa, nema mjesta u prenoćištu", istaknuo je Papa.
Franjo je, na peti Božić svog pontifikata, rekao da je vidio Isusa u djeci koju je sreo za nedavna posjeta Mjanmaru i Bangladešu te je pozvao na odgovarajuću zaštitu dostojanstva manjinskih skupina u toj regiji.
Oko 655 tisuća Rohindža pobjeglo je proteklih mjeseci iz većinski budističkog Mjanmara u Bangladeš svjedočeći o silovanjima, ubijanjima i paljenju za koje UN ocjenjuje da mogu predstavljati dokaze genocida.