"OVO SE događa prvi put u povijesti i to je pravni presedan koji ćemo pokušati poništiti sudskim putem. Po ovoj odluci, sve što je nekada bilo u vlasništvu stranaca, može im se na isti način vratiti. Sveti Otac je primijenio kanonsko pravo čime je narušio suverenitet Republike Hrvatske", kazao je za Novi list odvjetnik Bruno Čohilj čije odvjetničko društvo Čerin-Čohilj-Rovis iz Pule u sporu s Vatikanom zastupa biskupiju Porečko-pulsku.
Porečka biskupija slučaj samostana i zemljišta pokraj Novigrada prijavila je Državnom odvjetništvu.
"Župi Dajla je, nakon višegodišnjih postupaka upravnih tijela, 1999. godine vraćeno oko 250 hektara nacionaliziranog zemljišta. Godine 2002. talijanski samostan Abbazia di Praglia pojavio se se istim zahtjevom što je Općinski sud u Bujama odbio. Zbog mira u kući, Župa i Biskupija pristale su na pregovore, ali talijanski su benediktinci tražili da im se prepiše sve ono što je ostalo nakon prodaje dijela zemljišta te da ih se isplati za ostalo", kazao je Čohilj za Novi list.
Vršili su, kaže odvjetnik, paralelno pritisak u Vatikanu i Istri, u međuvremenu su osnovali i tvrtku Abbazia d.o.o. Pula kako bi lakše prepisali zemljište na sebe. "Jučer smo na internetu vidjeli predbilježbu prava vlasništva (uočen je jedan formalni nedostatak), pa bi sud trebao pozvati predlagatelja uknjižbe da to ukloni. Biskup Milovan je obavijestio glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, a mi smo jutros Državnom odvjetništvu poslali sve dokumente kojima dokazujemo da su povrijeđeni međunarodni ugovori", kaže odvjetnik.
Bozanićeva uloga
Kancelar Biskupije porečke i pulske Ilija Jakovljević objašnjava za Novi list kako je talijanski samostan 2006. godine tužio Župu Dajla, Biskupiju porečku i pulsku, Republiku Hrvatsku, Grad Novigrad, tvrtke Golf Istra i Benedikt te Matu Vekića, i stavili an sve nekretnine zabilježbu spora.
Župa Dajla je, kako se objašnjava, za obnovu Pazinskog kolegija i gradnju Crkve sv. Josipa u Puli jedan dio te imovine prodala Golfu Istri i Mati Vekiću, te nekim drugim ljudima.
U tužbi traže da se primjene Mussolinijevi zakoni na Zonu B i ne priznaju nikakve druge zakone, a ako se to neće primijeniti, onda traže da ih Biskupija obešteti sa 30 milijuna eura, navodi Jakovljević.
Biskupija nije potpisnik Osimskih sporazuma (Osimski sporazumi, ugovori između Republike Italije i SFRJ potpisani u Osimu kraj Ancone 10. studenog 1975., kojima dvije države uređuju granična i druga pitanja. Na snagu su stupili 1977., op.a.) i nema obavezu obeštećivati talijanske građane, stoga je čudno da sud u Bujama još nije okončao sudski spor, priča Jakovljević za Novi list.
Da bi se izbjegli sudski sporovi, Biskupija je započela pregovore s Benediktincima iz Praglie. Na inicijativu kardinala Franca Rode, osniva se Kardinalska komisija od tri člana, od kojih je jedan naš kardinal Josip Bozanić.
"Kardinalska komisija se oglušila na naša inzistiranja glede nepoštivanja Osimskih sporazuma i zakona RH, i u dogovoru s benediktincima, bez naše suglasnosti i dozvole, napravila Sporazum o uređenju međusobnih odnosa. Kardinal Bozanić je na taj način popustio pod pritiskom kardinala Nicore (član Kardinalske komisije, op.a.) i benediktinaca i pristao da se jedan dio teritorija Istre da talijanskim benediktincima", kaže Jakovljević.