BOSANSKOHERCEGOVAČKI portal Istraga.ba objavio je zamolnicu koju je Bosna i Hercegovina uputila Hrvatskoj.
U dokumentu koji je glavna državna tužiteljica BiH Gorana Tadić uputila svojim kolegama u Republici Hrvatskoj traži se da oni preuzmu kazneni predmet protiv četrnaest zapovjednika Hrvatske vojske.
Portal iz BiH koji je dobio zamolnicu na uvid: Sve je velika obmana
No Istrage.ba tvrde kako je cijela afera lažna i da se BiH ovime zapravo odrekla kaznenog progona hrvatskih generala, a da je jasno da ih Hrvatska neće procesuirati. Sve čak nazivaju velikom obmanom.
Akt bosanskohercegovačkog tužiteljstva upućen Hrvatskoj naslovljen je "Republika Hrvatska, nadležnom organu u Republici Hrvatskoj". Država moliteljica je Bosna i Hercegovina, zamoljena država je Republika Hrvatska, dok u rubrici predmet piše: "zamolnica za ustupanje krivičnog gonjenja".
"Ovo Tužilaštvo formiralo je predmet T20 KTRZ 0003539 06 na osnovu Izvještaja o otkrivanju izvršilaca krivičnog djela broj: KU – 94/06 podnesenog od strane Centra javne bezbjednosti Banja Luka, PS Kozarska Dubica od 3. 11. 2006. godine i Izvještaja o otkrivanju krivičnih djela i izvršilaca broj KU-1874/07 od 6.9. 2007. godine, Centar javne bezbjednosti Banja Luka", navedeno je u prvom odlomku zamolnice, a tu je cjelokupni popis onih čije se procesuiranje traži i njih se u dokumentu kvalificira kao prijavljene osobe: Miljevac Pavao, Mareković Marijan, Markač Mladen, Džanko Luka, Agotić Imra, Romić Renato, Basarac Ivan, Stipetić Petar, Vrbanac Vinko, Domazet-Lošo Davor, Verkaz Željko, Rudolf Lokner, Gavrić Vlado te "izvjesni Gašljević, zapovjednik topništva pri izvođenju akcije Bljesak".
Obrazloženje zašto se traži progon 14 zapovjednika Bljeska
Uz pomoć uredništva Istraga i izvora bliskih Tužiteljstvu BiH, Net.hr je dobio na uvid cjelovitu zamolnicu. U njoj se nešto konkretnije govori o zločinima koji su se navodno zbili tijekom Bljeska, koje je evidentirao Centar javne bezbjednosti Banja Luka te zatražio procesuiranje još 2006. i 2007. godine.
U obrazloženju zašto se traži procesuiranje četrnaest zapovjednika iz akcije Bljesak stoji:
"Zbog postojanja osnova sumnje da su kršeći pravila međunarodnog prava suprotno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih lica za vrijeme rata iz 1949. godine i odredbama Dopunskog protokola iz Ženevske konvencije od 12. avgusta 1949. godine o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba (Protokol I)član 76.stav 1."
Datumi i imena žrtava
Potom je naveden i sažetak s konkretnim datumima i imenima žrtava.
"Dana 01.02. i 06.05. 1995. godine u okviru akcije Bljesak učestvovali su u granatiranju šireg područja teritorije Bosanska Gradiška kojom prilikom su ubijeni: Tadić Marija, rođena 15.09.1940., Perić Ljubica, rođena 06.05.1921. godine, Ratković Danijel, rođen 01.11.1977. godine, Aćimović Vidosav, rođen 16.07.1943. godine, Gojić Nemanja, rođen 08.12.1984. godine, Račić Nikolina, rođena 09.04.1978. godine, Kutić Mladen, rođen 1912. godine i Kutić Darinka, rođena 1918. godine, te ranjeni: Tadić Biljana, Desančić Nada, rođena 15.06.1943. godine. Kovačević Mile, rođen 11.03.1946. godine, Gojić Gordana, Popović Bogdan, rođen 26.10.1960. godine, Hoskić Sava i Galić Mira."
Navodi se potom da su navedeni zapovjednici "dana 02.05.1995. godine u okviru akcije Bljesak učestvovali u neselektivnom granatiranju civilnih objekata na području Kozarske Dubice kojom prilikom je smrtno stradao civil Vlaisavljević Lazar, dana 06.05. 1995. godine od artiljerijskog djelovanja sa područja RH stradao civil Mršić Miloš".
Stigao materijal kojim se nastoji dokazati da je zbog granatiranja HV-a u vrijeme akcije Bljesak poginulo deset civila
A sve to navedeno podvodi se i pod kazneno djelo "ratni zločin protiv civilnog stanovništva" Krivičnog zakona BiH.
Činjenica je, dakle, da je u zamolnici i pratećoj dokumentaciji stigao materijal kojim se nastoji dokazati da je zbog granatiranja HV-a u vrijeme akcije Bljesak poginulo deset civila, a sudeći po datumima rođenja, bilo je i staraca i jedno dijete. Također, tu su podaci i o sedam ranjenih osoba.
Hrvatski državni vrh sada treba odlučiti hoće li zamolnicu uopće poslati u DORH ili neće.