NAKON što su u teškoj prometnoj nesreći kod Suhopolja nedavno život izgubile medicinska sestra i pacijentica koje su se vozile u vozilu hitne pomoći na koje je naletjelo osobno vozilo kojim je upravljao alkoholizirani 44-godišnjak, ponovno se počelo govoriti o lošim uvjetima u kojima djelatnici Hitne rade.
Facebook stranica Hitna uživo 194 svakodnevno zaprima pritužbe djelatnika Hitne s područja cijele Hrvatske koji izvještavaju o uvjetima rada i šalju fotografije administratorima s kojima smo razgovarali, a koji su i sami zaposlenici hitnih službi. Zbog brojnih pritisaka od svojih nadređenih, zbog stvari koje objavljuju na Facebooku administratori ove stranice željeli su ostati anonimni.
U razgovoru za Index otkrili su nam glavne probleme Hitne, a proslijedili su nam i neke fotografije koje su dobili u inbox, na kojima se vide izlizane gume, propali pod, teška boca s kisikom koja je gotovo cijela ispala iz svog ležišta i nagnula se nad pacijenticom koja je morala skvrčiti noge na ležaju da je ista ne bi ozlijedila.
Ravnatelj varaždinske hitne o gumama: Vozač koji nije prijavio problem je napravio težu povredu
Izlizane gume vozila Hitne pomoći su iz Zavoda za hitnu Varaždinske županije pa smo poslali upit ravnatelju.
"Zavod za hitnu medicinu ima točno razrađen protokol o preuzimanju vozila u službu i prijavi eventualnih kvarova ii problema iza korištenja u službi. Vozač koji nije prijavio problem je napravio težu povredu radne dužnosti jer nije prijavio problem, već je to učinio vozač u slijedećoj smjeni. Na temelju te prijave, vozilo je odmah povučeno iz upotrebe, problem je popravljen i gume stavljene nove. Naša vozila se održavaju po svim propisima, a gume se mijenjaju sezonski ili po potrebi, kao sada i uvijek su to gume premium kvalitete", odgovorio je Indexu ravnatelj Zavoda za hitnu Varaždinske županije, Mladen Smoljanec.
Propali pod je snimljen u vozilu Hitne grada Zagreba, kako su nam rekli administratori stranice Hitna uživo 194 pa smo kontaktirali ravnatelja, no nismo ga dobili.
Administratori stranice žale se na loše uvjete rada.
"Djelatnici mnogih zavoda za hitnu su na rubu"
Za fotografije, kažu da su samo neki od slikovitih primjera koji pokazuju stanje u vozilima hitne i sanitetskog prijevoza pacijenata diljem naše zemlje.
"Poseban problem sustava Hitne medicinske službe su uvjeti rada. U sve većem pomanjkanju kadra i sve većem opsegu posla djelatnici mnogih zavoda za hitnu u RH su na rubu jer se radi sve više prekovremenih koji često nisu plaćeni, sve je teže dobiti nekoliko spojenih dana slobodno, zavodi i ispostave zavoda na Jadranu imaju zabrane godišnjih odmora u sezoni. Ljudi sagorijevaju, a mladi bježe od rada u Hitnoj i odlaze u druge države. Svako malo na portalima izađu ljestvice najstresnijih zanimanja i Hitna je uvijek u vrhu, a to je ujedno jedina profesionalna interventna žurna služba u Hrvatskoj koja nema beneficirani radni staž. Od nas se traži da radimo ovaj iznimno stresan i fizički i mentalno i emocionalno težak posao do 65 godina starosti, a po najavama možda i duže", istaknuli su za Index administratori FB stranica Hitna uživo 194.
Navode kako su nedavno pokrenuli anketu među kolegama da vide koliki broj njih smatra potrebnim da se uvede beneficirani radni staž ili profesionalna mirovina, a odaziv kolega je, kažu nam, velik te će uskoro od nadležnih tijela zatražiti da im se uvede beneficirani radni staž.
O stanju vozila
Istaknuli su i velik problem s vozilima hitne.
"Nabavljaju se vozila jako upitne kvalitete jer na natječaju pobjeđuje najpovoljniji ponuđač (čitaj najjeftiniji) koji često radi toga da cijenom bude konkurentan žrtvuje kvalitetu (kvaliteta košta), jedna od čestih žrtava je i sigurnost. Kao rezultat toga imate prometne nesreće kao u Grđevcu prije nekih godinu ili dvije kada se sanitet frontalno sudario sa šleperom, gdje je vozač preživio, a straga su poginule 4 osobe (2 pacijenta i 2 osobe u njihovoj pratnji) koje su skupa sa sjedalima na kojim su sjedile i nosilima letjele stražnjim dijelom vozila", kazali su.
"Sličan scenarij i sada u Suhopolju gdje su vozač i liječnica koji su sjedili naprijed (iako liječnik kada se vozi pacijenta pod signalizacijom za prijem treba biti uz pacijenta) preživjeli, a pacijentica i medicinska sestra koje su bile otraga u prostoru za pacijenta nisu. I to sve jer se propustilo (nemarom ili namjerno) postaviti par tehničkih zahtjeva poput obaveze da prerađeno vozilo ima crash test ili bar laboratorijsku analizu crash hazarda od strane EU certificiranog laboratorija, što je iznimno skupo i što bi većinu nekvalitetnih prerađivača vozila koji rade lijesove na kotačima izguralo tj. izbacilo s tržišta", navode.
Stvari koje u Hitnoj nikad nisu zaživjele, a obećane su
Podsjetili su na probleme s reformom Hitne iz 2011. i stvari koje su tad obećane, a još uvijek nisu realizirane, poput hitne helikopterske službe i brzih brodova hitne.
"Te se godine uvodi nova mreža Hitne za cijelu državu u koju su po riječima tadašnjeg ministra Darka Milinovića i ravnateljice HZHM uračunata 4 helikoptera hitne medicinske službe te 6 brzih brodova, danas skoro 11 godina kasnije niti imamo helikoptersku hitnu medicinsku službu niti brze brodove, a mreža i njena gustoća su i dalje prilagođeni kao da iste imamo. U toj novoj mreži se prvi put pojavljuju T2 timovi (2 medicinska tehničara od kojih je jedan trebao biti specijalist bez liječnika), odlična ideja koja bi sustav učinila jeftinijim s rastom udjela takvih timova, a istovremeno bi maknulo liječnike s terena i stavilo ih tamo gdje stvarno mogu puno više doprinijeti (bolnice, domovi zdravlja). Specijalizacije za T2 nikad nisu provedene pa se onda mijenjao pravilnik pa sada piše da je bar 1 član tima prvostupnik sestrinstva koji obavlja hitno zbrinjavanje po protokolima propisanim od strane HZHM koje ni 5 ili 6 godina otkad je pravilnik mijenjan krovni zavod još nije donio", ističu.
Dalje navode kako specijalizacije još uvijek nisu provedene.
O projektu s helikopterskom hitnom
"Tako danas imate medicinske tehničare u T2 timovima koji su prisiljeni svaki dan raditi izlazeći često iz okvira svojih službenih kompetencija i tako kršeći zakon. Ovo je još jedan primjer kako krovni zavod uopće nije zainteresiran za rješavanje problema Hitne u Hrvatskoj. Još uvijek smo u 2011. godini, imamo hrpu nove opreme, ali u većini države stupanj educiranosti kadrova je neujednačen pa mnogi prvi put vide neke od dijelova opreme", istaknuli su.
Podsjećaju i na 2015. kad je, navode, tadašnji ministar zdravstva Siniša Varga proveo pilot-projekt helikopterske hitne (HEMS) s dvije talijanske tvrtke. Projekt je, dodaju, otkazan od strane nove vlasti tj. ministra Nakića.
"Projekt je imao svojih mana i iz njega se moglo puno toga naučiti, ali nažalost nije se naučilo puno. Sad imamo situaciju da je ministar Beroš još u ožujku obećao da će biti raspisan natječaj za operatere helikopterske hitne medicinske službe, a da će ista do ljeta biti uspostavljena. Danas imamo ovu situaciju da osoba od 37 godina umire jer nema dostupnog helikoptera za hitan prijevoz s otoka do bolnice", ističu administratori stranice Hitna uživo 194.
"Situacija u Istri najbolja"
"Stanje je takvo jer o Hitnoj brinu županije koje najmanje izdvajaju za zdravstvo, neke od županija izdvajaju onaj minimum koji je propisan. Situacija diljem Hrvatske je različita. Tako u Istri imate najmodernije opremljena vozila hitne, dok brojne županije imaju najjeftinija moguća vozila koja su, naravno, najlošije opremljena. Prema informacija kolega koji rade u Hitnoj diljem zemlje čujemo da Grad Zagreb, Varaždin, Sisačko-moslavačka i Virovitičko-podravska županija imaju najlošija vozila", rekli su za Index administratori.
Index je poslao upit ravnateljici Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maji Grba Bujević (koja je i saborska zastupnica HDZ-a), tražili smo je komentar na žalbe zaposlenika Hitne diljem Hrvatske da su vozila u lošem stanju i loše opremljena, a pitali smo je i kako komentira razliku među županijskim zavodima za hitnu. Odgovor do objave članka nismo dobili, objavit ćemo ga kad nam stigne.
Vozila stara po 27 godina, neka prešla gotovo 500.000 km
>>Vozila Hitne se raspadaju po cesti, a vlada svaka dva mjeseca nabavlja nove aute
Podsjetimo, Index je prije dvije godine istražio kakav je vozni park Nastavnih zavoda za hitnu medicinu. Od 21 zavoda odgovori su nam stigli iz njih 15, tad je najstarije vozilo hitne bilo u Šibensko-kninskoj županiji koja je imala vozilo staro 27 godina, a iz brojnih zavoda za hitnu kazali su nam da im se događaju kvarovi. U Zavodu za hitnu Zadarske županije imali su vozilo koje je prešlo 473.427 kilometara.
Istovremeno, znamo kako vlada, županije i gradovi redovito naručuju nova vozila za svoje potrebe.