Tenzije između Kine i Japana traju već od kraja Prvog svjetskog rata, no nakon što je Japan okupirao Mandžuriju 1931. godine odnosi su jedva postojali. Kina je bila zabrinuta zbog japanskih pretenzija na njen teritorij premda je u Kini već trajao građanski rat između komunista i nacionalista. Na današnji dan 1937. godine dogodio se incident kod mosta Marka Pola, što je bio povod za novi rat, koji će trajati sve do japanske kapitulacije u Drugom svjetskom ratu 1945. godine.
Napetosti traju od kraja Prvog svjetskog rata
Japan je od početka 20. stoljeća nastojao okupirati područja kontinentalne Azije kako bi se domogao prirodnih resursa koji mu toliko fale. Prva na redu bila je Koreja, koju su Japanci namjeravali anektirati još od 1900-ih, što je bilo formalizirano u ugovoru između njih i Britanaca. Nakon Koreje Japanci su htjeli još, pa su 1931. godine na prevaru i uz propagandu objavili rat Kini i okupirali Mandžuriju, regiju bogatu ugljenom.
Za razliku od Japana, koji se industrijalizirao tijekom kasnog 19. stoljeća i radio na povećanju svoje vojske, Kina je to vrijeme provodila boreći se protiv utjecaja stranih sila, koje su zemlju podijelile u svoje interesne sfere i iskorištavale njene resurse. Okovana Kina nije se mogla nositi s moderniziranom japanskom vojskom, a s obzirom na to da je paralelno buktio građanski rat u zemlji, Kina je bila vrlo paralizirana.
Japanska vlast u Kini protezala se sve do predgrađa Pekinga, a 15 km sjeverno od grada nalazio se most, koji zapadnjaci zovu most Marka Pola. S južne strane mosta bili su stacionirani kineski vojnici, a sa sjeverne japanski.
Povod za rat
Lokalni sukobi između Kineza i Japanaca događali su se tijekom 30-ih godina, no kada su japanski vojnici nakon kratkog sukoba 7. srpnja 1937. shvatili da im fali vojnik, poslali su ultimatum kineskom vojnom kampu da ga pretraže i pronađu ga.
Kineski su vojnici to odbili te su obje strane odmah pozvale na mobilizaciju i tražile pojačanje. Taj vojnik nije bio zarobljen u kineskom kampu, nego je navodno trebao obaviti veliku nuždu, koja se oduljila. Kada se vratio na svoju poziciju, već su bili poslani zahtjevi za mobilizaciju.
Japanska vojska brzo je svladala Kineze te u prvoj godini rata okupirala Peking i Tijanjin. Do kraja 1938. godine većina obalne Kine bila je pod japanskom vlašću, sve do Wuhana i Kantona. Prema nekim povjesničarima, ondje su se dogodili najveći zločini u Drugom svjetskom ratu. U Nankingu je masakrirano 300.000 kineskih civila, opljačkan je cijeli grad, a japanski vojnici silovali su žene i mučili zatvorenike.
Dvije frakcije Kine privremeno su se pomirile kako bi ujedinjeno nastupale u ratu protiv Japana. Od 1946. godine nastavlja se građanski rat, u kojem će pobijediti komunisti. Kina je vratila sve teritorije koje su joj oduzeli Japanci. Jedino je Tajvan ostao izvan njenog dosega, kamo su pobjegle nacionalističke stane Kuomintanga i osnovale svoju državu.