Američka vojska izvela je ponovljeni napad na sumnjiv brod za krijumčarenje droge na Karibima 2. rujna, ciljajući preživjele iz prvotnog udara koji nije uspio eliminirati sve na brodu, otkrili su za CNN izvori upoznati s operacijom. Iako je prvi napad onesposobio brod i uzrokovao žrtve, vojska je procijenila da ima preživjelih. Drugi napad usmrtio je preostalu posadu, čime je ukupan broj poginulih porastao na 11, te je potopio plovilo, piše CNN.
Ministar obrane Pete Hegseth prije operacije je naredio vojsci da osigura da napad ubije sve na brodu, no prema jednom od izvora, nije jasno je li znao za preživjele prije nego što je odobren drugi udar. Informaciju o napadu i žrtvama prvi je objavio predsjednik Donald Trump na dan incidenta, ali njegova administracija nikada nije javno priznala da su preživjeli naknadno ubijeni.
Trump je u četvrtak izjavio da bi kopnena akcija za zaustavljanje sumnjivih mreža za trgovinu drogom u Venezueli mogla "početi vrlo brzo", usred sve glasnijih pitanja o zakonitosti vojne kampanje SAD-a diljem Latinske Amerike. Dužnosnici su priznali da ne znaju identitet svih osoba na brodovima prije nego što se izvedu napadi.
Osobe upoznate s ovim "dvostrukim udarom" izrazile su zabrinutost da bi takav postupak mogao kršiti zakone oružanog sukoba, koji zabranjuju smaknuće neprijateljskog borca koji je "hors de combat", odnosno izbačen iz borbe zbog ozljeda ili predaje.
"Uznemirio me broj plovila koje je ova administracija eliminirala bez ijedne konzultacije s Kongresom", izjavila je demokratska zastupnica Madeleine Dean za CNN ovog tjedna.
"Upravo prošli tjedan, pogledala sam u SCIF-u [prostor za osjetljive povjerljive informacije], jer sam članica odbora za vanjske poslove, neke dokumente vezane uz potapanje ovih plovila i ubojstvo ljudi na tim brodovima. Nigdje u njima nije bilo dokaza o tome što se događalo."
Sarah Harrison, bivša pomoćnica glavnog savjetnika u Pentagonu koja sada radi kao viša analitičarka u think tanku Crisis Group, smatra da se zakon krši u svakom slučaju. "Prvo ubijaju civile, a zatim, ako pretpostavite da su borci, to je također protuzakonito - prema zakonu oružanog sukoba, ako je netko 'hors de combat' i više se ne može boriti, tada se s njim mora postupati humano", rekla je.
Američka vojska bila je svjesna da su nakon prvog napada 2. rujna u vodi bili preživjeli te je izvela drugi kako bi potopila plovilo i ubila preostalu posadu, navode izvori.
Dužnosnici Pentagona kasnije su na brifinzima zakonodavcima rekli da je drugi napad bio nužan kako bi se brod potopio i spriječilo da postane prijetnja za plovidbu. Iako je vojska i ranije više puta gađala brodove kako bi ih potopila, napad od 2. rujna jedini je poznati slučaj u kojem je vojska namjerno ubila preživjele.
Administracija svoje napade pravno opravdava tvrdnjom da brodovi prevoze pojedince povezane s dvadesetak narkokartela koji su u oružanom sukobu sa SAD-om. Međutim, mnogi pravni stručnjaci tvrde da su osumnjičeni trgovci drogom civili, a ne borci, te da stoga napadi predstavljaju izvansudska ubojstva.
U povjerljivom pravnom mišljenju sastavljenom tijekom ljeta, Ministarstvo pravosuđa ustvrdilo je da predsjednik ima zakonsko pravo odobriti smrtonosne napade na 24 kartela u samoobrani, jer te skupine predstavljaju neposrednu prijetnju Amerikancima.
Taj argument je, međutim, oslabljen činjenicom da se u najmanje jednom slučaju brod okretao i udaljavao od SAD-a prije napada, a preživjeli iz napada 2. rujna nisu predstavljali prijetnju jer su bili onesposobljeni.
Visoki američki obrambeni dužnosnici i saveznici izrazili su skepticizam oko zakonitosti vojne kampanje. Zapovjednik Južnog zapovjedništva SAD-a, admiral Alvin Holsey, ponudio je ostavku tijekom napetog sastanka prošlog mjeseca s ministrom Hegsethom nakon što je postavio pitanja o legalnosti napada. Holsey će napustiti svoju dužnost u prosincu, samo godinu dana nakon preuzimanja zapovjedništva.
Zabrinutost su izrazili i pravnici unutar Ureda glavnog savjetnika Ministarstva obrane. Ujedinjeno Kraljevstvo također je prestalo dijeliti obavještajne podatke sa SAD-om o sumnjivim plovilima na Karibima, jer ne želi biti suučesnik u američkim vojnim operacijama za koje vjeruje da su nezakonite.