NITI JEDAN maturant iz cijele Hrvatske nije se upisao na studij kemije i fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu, objavila je Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO).
Da paradoks bude veći, riječ je o nastavničkom predmetu koji omogućuje predavanje oba predmeta u srednjim školama, a studiranje se subvencionira sa 600 eura mjesečno jer je riječ o deficitarnim zanimanjima. Na PMF-u više i ne postoji jednopredmetni nastavnički studij tih predmeta, već samo razne dvopredmetne kombinacije kao što su fizika i kemija, matematika i fizika ili fizika i informatika. Zanimljivo je također da ta dvopredmetna kombinacija postoji samo na PMF-u u Zagrebu, a ipak je nitko nije upisao.
Hrvatski nuklearni fizičar Mirko Planinić, profesor na Fizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu, kaže da "godišnje u Hrvatskoj treba 50-ak nastavnika fizike, međutim, upisuje ih se značajno manje - dvadesetak na svim sveučilištima - tako da postoji stalni deficit koji se ne uspijeva nadoknaditi, već se nakuplja i povećava".
"U školama te predmete zbog toga, osobito u manjim mjestima, često predaju nestručne zamjene, što dugoročno može imati vrlo dalekosežne posljedice za STEM područje te interes i spremnost učenika da u njega uđu", upozorava Planinić.
Upisna kvota za studij kemije i fizike bila je 20, a prijavilo se 28 maturanata. Nedavno objavljeni rezultati na ljetnom upisnom roku pokazali su da ga konačno nije upisao nijedan. Štoviše, rezultati upisa loši su i u drugim dvopredmetnim studijima u kojima je u kombinaciji fizika (pri dnu tablice dolje).
Poznato je da hrvatsko školstvo ima problema s motiviranjem učenika za studiranje nastavničkih smjerova iz STEM područja, posebno iz matematike, fizike i kemije. Zbog toga se posljednjih godina često raspravljalo o mogućnosti da se nastavnicima tih predmeta ponude nešto više plaće, kao što se to primjerice radi u Velikoj Britaniji i Bugarskoj. No, školski sindikati su uvijek bili protiv jer nisu željeli da dođe do razdora u zbornicama.
Planinić kaže da bez određene pozitivne diskriminacije za deficitarne nastavnike neće biti moguće riješiti problem.
"U slučaju da svim nastavnicima povećamo plaće, opet će više mladih ljudi htjeti predavati predmete koje je lakše završiti. Potrebno je selektivno poticati nastavničke struke kojih nema. Osim selektivno većih plaća za deficitarne struke, moguće je mladim deficitarnim nastavnicima pomagati u rješavanju stambenog pitanja i sličnim mjerama. Nešto slično postoji za liječnike u manjim sredinama u kojima je manji interes za stalno radno mjesto liječnika opće prakse", tumači Planinić.
Brojni nastavnici ističu da problem nije samo u plaćama već i u odnosu prema nastavničkoj struci generalno - sve češće izloženi su kritikama, pritiscima pa i nasilju od strane učenika, roditelja i javnosti, što se povremeno adresira u medijima.
Dario Hrupec s Odjela za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku kaže da je manjak upisanih na nastavničke smjerove fizike i kemije na pojedinim fakultetima trend već više godina.
"Prije svega imamo sve manje studenata, odnosno djece zbog demografskog pada i iseljavanja. Istovremeno imamo sve više sveučilišta i veleučilišta, a s njima i sve više upisnih mjesta. Nekada je na jedno upisno mjesto na studiju dolazilo više kandidata. Danas ima više mjesta nego mladih koji se žele upisati", kaže Hrupec.
"S druge strane, fizika i kemija su teški studiji, a sve je teže biti i nastavnikom. I mladi i njihovi roditelji sve su zahtjevniji i sve više vrše pritisak na nastavnike. Brojni studenti koji su završili nastavnički smjer s kojima sam razgovarao rekli su mi da se ne vide u nastavničkoj profesiji, iako su se školovali za nju", dodao je.
Nenad Judaš s Kemijskog odsjeka PMF-a u Zagrebu kaže da nastavnički smjerovi na tom fakultetu uglavnom nisu popularni.
"Riječ je o teškom studiju, a perspektiva je relativno loša. Zvanje nastavnika nije popularno. Govori se puno o ulaganju u školstvo, a situacija se samo pogoršava. Svi su pozvani suditi o zvanju nastavnika, a većina ljudi ga uopće ne poznaje."
Problem je i u tome što imamo sve više fakulteta s upitnim kadrom. Nije baš prirodno stanje da u tako maloj državi imamo toliko puno sveučilišta i veleučilišta", kaže Judaš.
U Hrvatskoj danas postoji 14 sveučilišta od kojih je 9 javnih, a 5 privatnih. To znači da na milijun stanovnika dolazi 4,7 sveučilišta. U razvijenim europskim zemljama poput Francuske, Velike Britanije, Španjolske i Italije, na milijun stanovnika dolazi između 1 i 2 sveučilišta.
Pomoćnik ravnatelja AZVO-a Igor Drvodelić kaže da je ovogodišnji ishod dijelom posljedica toga što "nastavnički studij fizike i kemije ima izrazito visoke uvjete, odnosno kriterije za upis, kako i treba biti".
"Za taj konkretan studij uvjet je položiti matematiku na A razini i to u 50. percentilu, što znači bolje od polovice svih maturanata koji su položili tu razinu matematike. To je vrlo visok prag, a bez njega se taj studij uopće ne može upisati", kaže Drvodelić.
"Uspjeh iz fizike koji se traži još je i viši. Potrebno je biti bolji od 60% svih koji su je položili. Dakle, riječ je o vrlo uspješnim studentima koji su mogli upisati bilo koji studij. Očito im taj nije bio prvi izbor, pa su odustali od njega kada su uspjeli upisati neki drugi koji im je bio privlačniji. Kvota na tom studiju je 20, prijavilo se 28 maturanata, a na kraju se nitko nije upisao", protumačio je drugi čovjek AZVO-a.
Drvodelić kaže da nije primijetio trend smanjenja upisa na nastavničke studije fizike i kemije.
"Prije bih rekao da tu postoji stagnacija. No, kako je sve manje maturanata jer imamo sve manje djece, tako je i sve manje onih koji upisuju te smjerove, tako da ih kronično manjka", dodao je.
Kaže da visoko obrazovanje u Hrvatskoj doživljava ekspanziju.
"Imamo čak 14 sveučilišta, od kojih je devet javnih. Posebno se povećava broj privatnih sveučilišta. Država na to ne može utjecati, ona može samo postaviti kriterije koji se moraju zadovoljiti, a koji su isti za privatna i za javna sveučilišta. Jedan od glavnih je da sveučilište mora imati dovoljno nastavnika i prostora na određeni broj studenata. Kada su se postavljali ti kriteriji, bilo je previše studenata, a nedostajalo je nastavnika i prostora. Danas je obratno", zaključio je Drvodelić.
Planinić kaže da privatna sveučilišta nemaju interesa obrazovati deficitarna prirodoslovna nastavnička zanimanja jer im ti programi ne bi donijeli zaradu zbog povećanih ulaganja u praktikume i demonstracijske pokuse.
"Za odobravanje novih programa potrebno je držati kriterije kvalitete nastavnika, samog programa, ali i prostornih kapaciteta jer u suprotnom idemo u smjeru prodaje diploma", upozorava Planinić.
***
Knjigu Indexovog znanstvenog novinara Nenada Jarića Dauenhauera, koja tematizira najkontroverznije i najzanimljivije teme u znanosti poput klimatskih promjena, pseudoznanosti, pandemije, GMO-a i nuklearki, možete nabaviti ovdje.