Foto: 123rf/Index
Konkurenciji cvjeta posao, a Atlas se žali na svjetsku krizu
Touroperator Atlas već godinama slovi kao najveća domaća turistička agencija. U Hrvatskoj gdje od svih industrija cvijeta gotovo jedino turizam, Atlas se s 1300 zaposlenih prije samostalnosti Hrvatske "srozao" na 204 zaposlena koliko je bilo evidentirano početkom ove godine. Već godinama svaku poslovnu godinu u Atlasu predstavljaju kao godinu koja će napokon donijeti "restrukturiranje i konsolidiranje poslovanja", no to se, barem do sada, nije dogodilo.
Prihodi padaju iz godine u godinu, gubici rastu, a tvrtka je samo u posljednje tri godine smanjila broj zaposlenih s 323 na 204 zaposlenih. Atlas za sve krivi gospodarsku krizu, no uvidom u poslovanje njihove izravne konkurencije njima kriza ne smeta ni malo. Štoviše, ostvaruju rekordne prihode i dobiti.
Uniline je prošle godine zabilježio čak 5,9 milijuna kuna dobiti, a prvi puta s prihodima prešli do tada neprikosnoveni Atlas. Naime, imali su 316 milijuna kuna prihoda. Ta tvrtka koju vodi Boris Žgomba zapošljava 137 ljudi. Tvrtka Katarina line imala je 15.5 milijuna kuna dobiti, a po priohdima se primakla do jučer neprikosnovenom Atlasu. Naime oni su imali 189 milijuna kuna prihoda. No, vratimo se na Atlas.
Brat bivšeg Milanovićevog ministra iz Agrokora došao spašavati Atlas
Atlas je dio Adriatica.net grupe, a čiji je najveći vlasnik Agrokor. Česte promjene vodećih ljudi tvrtke nisu donijele i željeni rezultat a to je konsolidacija poslovanja. Nakon što su od 2010. do 2014. godine promijenili čak šest predsjednika Uprava u prosincu 2014. godine za predsjednika uprave izabran je Tomislav Matija Varga, brat tadašnjeg ministra zdravlja Siniše Varge. Varga je, recimo i to, u Atlas došao iz Agrokora, bez da je prethodno imao značajnog iskustva u turizmu.
Da je voda u Atlasu došla do grla svjedoči i najnoviji poziv postojećim dioničarima za iskazivanje interesa za sudjelovanjem u postupku povećanja temeljnog kapitala. Poziv je objavljen u Narodnim novinama u kojem stoji da Uprava i Nadzorni odbor Atlasa, unatoč poteškoćama s poslovanjem smatraju "kako postoji razvojni potencijal Društva".
Preneseni gubici dostigli gotovo pola milijarde kuna
"U okvirima još uvijek prisutnog nedostatnog gospodarskog rasta nakon gospodarske krize i neizbježnih posljedica koje se još uvijek reflektiraju na poslovanje Društva, Uprava i Nadzorni odbor smatraju potrebnim provesti sveobuhvatni proces restrukturiranja s ciljem optimalizacije zaduženosti te osiguranja stabilnog i kontinuiranog pozitivnog novčanog tijeka", stoji u pozivu objavljenom u Narodnim novinama.
Prema finacijskim pokazateljima 2013. godina završena je s gubitkom od 70,9 milijuna kuna, 2014 s gubitkom od 88,3 milijuna kuna, a 2015. godina s 86 milijuna kuna gubitka.
Prihodi ove turističke tvrtke također padaju posljednje tri godine tako su 2013. godine iznosili 388 milijuna kuna, 2014. godine 304 milijuna kuna, a prošle godine su pale ispod 300 milijuna kuna. Naime,prihodi su iznosili 295 milijuna kuna.
Prema revizorskom izvješću za Atlas ta tvrtke već godinama prenosi gubitak u sljedeću godinu. Tako su krajem 2014. godine prenijeli 404 milijuna kuna bitka, a krajem 2015. godine 492 milijuna kuna gubitka.
Atlas uredno posluje
U revizorskom izvješću stoji i kako je Atlasu krajem godine na ostalo 7,4 milijuna kuna obveza za poreze i doprinose, a za zaposlene 1,8 milijuna kuna.
"Atlas d.d. uredno podmiruje svoje obveze prema državi i radnicima te u ovom trenutku ne postoje dospjele obveze niti prema Republici Hrvatskoj niti prema radnicima", stoji u odgovoru na upit Indexa o financijskoj situaciji kojeg smo dobili iz Atlasa. Zanimljivo je i naglasiti da su revizori za godišnje izvješće o poslovanju iz 2015. godine dali tek uvjetno mišljenje.
Adriaticanet kupila je Atlas još 2006. godine, a Marko Vojković najavljivao je poslovni uzlet. No, samo tri godine kasnije su krahirali, a u spašavanju te tvrtke aktivno se uključila i država.
Htjeli biti vodeći, a na kraju ih spašavali država i Todorić
"Adriatica.net će postati najveća kompanija u regiji za prodaju turističkih usluga, a ambicija nam je postati i vodeći turoperator u regiji", bilo je obećanje tadašnjeg direktora Adriaticenet Borisa Teškog.
Nakon dokapitalizacije najveći udio u vlasništvu adriatica.net Grupe imao je Agrokor s 20,27 posto. Slijede AWT, Croatia osiguranje i Slobodna Dalmacija sa po 16,9 posto, potom HUP Zagreb sa 10,13 posto, te Jolly i Saponia sa po 8,45 posto
Nakon odobrenja AZTN-a, četiri godine kasnije Todorić je postao većinski vlasnik te tvrtke.