PROSVJEDI nakon ubojstva Georgea Floyda, koji je umro moleći za zrak dok mu je policajac klečao na vratu, usmjerili su pozornost na odnos policije prema crnim Amerikancima, ali su oživili i napore Latinoamerikanaca da skrenu pozornost i na policijska ubojstva pripadnika te najveće manjinske skupine u SAD-u.
Vi ne znate ta imena, ali ih zna Alejandra Merriman. Napisala ih je na transparentu koji je nosila u prosvjednoj povorci tražeći pravdu: Frank Mendoza. Anthony Pacheco. Martin Escobar.
Među desecima Latinoamerikanaca koje je policija Los Angelesa ubila od 2000. posljednje je ime Andresa Guardada, razlog zašto je Alejandra prosvjedovala zajedno sa stotinama drugih.
"U smeđoj zajednici naši su nas roditelji učili da držimo glavu dolje i ustrajno radimo. No našoj generaciji, mojoj generaciji... je dosta", rekla je Merriman.
"Moramo progovoriti za naše ljude. Ne možemo se oslanjati na druge da se zalažu za nas. Moramo se ujediniti."
Policajci često Latinoamerikanci
Za latinoameričke organizatore prosvjeda bilo je teško privući bilo kakvu pozornost na pitanje policijske brutalnosti prema Hispancima, no sada u valu prosvjeda nakon policijskog ubojstva 46-godišnjeg Georgea Floyda u Minneapolisu žele istaknuti i odnos prema najbrojnijoj manjinskoj skupini u Sjedinjenim Državama.
Oni kažu da imena njihovih ubijenih javnost ne pamti i rijetko vode do velikih prosvjeda ili nacionalnih pokreta.
Razlozi za to su brojni, kažu aktivisti i stručnjaci, od medijskog praćenja snažno usredotočenog na imigraciju, praznine u nacionalnom vodstvu Latinoamerikanaca u tom pitanju i činjenica da u nekim dijelovima američkog jugozapada, uključujući i Los Angeles, Hispanci čine znatan dio policijskih snaga.
U policiji Los Angelesa polovica policajaca su Latinoamerikanci te su tamo uvjerljivo najveća etnička skupina.
A kada je 18-godišnji Guardado ustrijeljen pet puta u leđa obarač je, dok je Guardado ležao potrbuške, povukao policajac Latinoamerikanac. Ubojstvo Guardada izazvalo je nacionalnu pozornost kakvu gotovo nijedno drugo ubojstvo Latinoamerikanaca godinama nije privuklo.
"Krvavi Božić" 1951.
Na nekim prosvjedima teško je ne vidjeti utjecaj i nadahnuće pokretom Black Lives Matter (Crni životi su važni). Transparenti s izrazima solidarnosti s tim pokretom visoko su istaknuti, a mnoge nose latinoamerički prosvjednici.
"Mislim da mi kao latinoamerička zajednica dugujemo veliku zahvalnost pokretu Black Lives Matter", rekla je Julissa Natzely Arce Raya, spisateljica koja dijeli Guardadovu priču na društvenim mrežama.
"Zbog posla koji su odradili crni organizatori i crna zajednica u postavljanju policijske brutalnosti u nacionalnu svijest Amerike, i mi se počinjemo buditi... Crna zajednica nam je na mnogo načina pokazala kako se organizirati i istupiti za našu zajednicu."
Latinoamerikancima policijska brutalnost nije nepoznanica u gradu u kojem sada već čine gotovo polovicu stanovništva.
Tijekom višednevnih napada pripadnika vojske 1943. na Amerikance meksičkog porijekla u istočnom dijelu Los Angelesa, poznatim kao Zoot Suit neredi, policija je samo promatrala i potom uglavnom uhitila Latinoamerikance.
Na "Krvavi Božić" 1951. došlo je do neizazvanog prebijanja sedmorice zatvorenika, većinom Latinoamerikanca. Prebijanje je dovelo do prvog slučaja u kojem je porota proglasila krivim pripadnike losanđeleške policije i prve presude za kazneno djelo pretjerane uporabe sile u povijesti policije Los Angelesa.
U to vrijeme je Centro - organizacija u službi zajednice (CSO) sudjelovala u borbi za osudu policajaca.
Kaka su godine prolazile Centro CSO je svoju pozornost usmjerio na prava i obrazovanje imigranata, rekao je Sol Marquez, organizator u toj skupini. No 2016. godine dogodio se val policijskih ubojstava Latinoamerikanaca i pozornost se ponovno preusmjerila na policijsku brutalnost.
Popis ubijenih
"To je bilo užasno, a i šamar svima nama jer smo morali pokrenuti kampanju da se te policajce zatvori ili da im se nešto dogodi", rekao je Marquez.
Merriman je počela istraživati policijsko nasilje nad Latinoamerikancima kada je saznala za smrt 42-godišnjeg Michela Ramosa kojeg je u travnju ubio policajac u Ausitnu, u Teksasu. To je 30-godišnju Merrimen navelo da se priključi CSO-u.
Ona je popis ubijenih sastavila na temelju podataka lista L.A. Times objavljenih prošlog mjeseca koji su pokazali da je lokalna policija od 2000. ubila gotovo 900 ljudi u slučajevima za koje su službeni medicinski stručnjaci rekli da je riječ o ubojstvima.
Gotovo svi ubijeni bili su muškarci, a gotovo 80 posto njih crnci ili Latinoamerikanci. U gotovo svim slučajevima za uporabu sile je ured tužitelja u Los Angelesu, koji vodi istrage svakog smrtnog slučaja, ocijenio da je bila u skladu sa zakonom. Od 2000. samo su dva policajca optužena zbog pucanja na civile dok su bili na dužnosti.