Argentinski predsjednik Javier Milei učvrstio je političku moć pobjedom svoje stranke na parlamentarnim izborima.
La Libertad Avanza osvojila je 41% glasova, što Mileiju olakšava prolazak ključnih reformskih zakona u Zastupničkom domu i Senatu. Što je Milei, koji je postao predsjednik prije skoro dvije godine i obećao "šok terapiju", do sada napravio?
Globalnu pozornost na sebe privukao je osebujnim nastupom, predvodeći predizborne skupove motornom pilom. Argentina je na vlasti dobila čovjeka koji se naziva anarhokapitalistom, za kojega do prije koju godinu nitko nije čuo.
"Preokrenut ćeš svoju zemlju i doista učiniti Argentinu ponovno velikom!", riječi su kojima mu je čestitao Donald Trump.
Trumpova potpora nije bila samo simbolična. Povratkom Trumpa u Bijelu kuću, Washington je prepoznao Argentinu kao ključnog saveznika u Južnoj Americi, u kojoj SAD gube utjecaj, posebno zbog kineskih ulaganja. Američka administracija brzo je nakon Milejeve pobjede dogovorila ogromna ulaganja u Argentinu, zbog čega je Peking oštro optužio SAD za intervencionizam. Još ćemo se dotaknuti tih ulaganja.
Milei je očito izabran kao onaj koji će razmontirati peronizam, politički pokret nastao oko Juana Peróna 1940-ih, čije su najvažnije odlike snažna uloga države u ekonomiji i nacionalni protekcionizam. Takva politika jednu od bogatijih zemalja s početka 20. stoljeća dovela je do tri bankrota u dva desetljeća.
Milei je obećao smanjiti inflaciju, eliminirati preveliku državnu upravu i deregulirati poslovanje kako bi bili konkurentniji na tržištu, a usput je dao i neka bizarna obećanja, uključujući da će "spaliti" središnju banku.
Kad je preuzeo mandat, gospodarstvo je tonulo, s gotovo iscrpljenim deviznim rezervama, rastućim javnim dugom i deficitom koji se godinama financirao tiskanjem novca. Godišnja inflacija dosegnula je oko 211 posto u prosincu 2023.
Kreditne agencije ocjenjivale su Argentinu kao zemlju najnižeg kreditnog rejtinga (CCC – kategorija smeće/junk bond). Siromaštvo je u tom trenutku zahvaćalo oko 40 posto stanovništva.
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u svojem izvješću navodi da je zemlja tada imala "strukturne makroekonomske neravnoteže", što znači i visoke javne rashode te manjak deviznih rezervi.
Odmah po preuzimanju vlasti, Milei je pokrenuo oštre mjere. Diskrecijsko financiranje (financiranje koje nije nužno) regija od strane države smanjio je za 98 posto, srezao subvencije za gorivo, smanjio broj ministarstava s 18 na 9, smanjio broj zaposlenih u javnom sektoru, devalvirao precijenjenu valutu, ukinuo kontrole cijena i izvozne kvote...
U svibnju ove godine rekao je da je gotovo 48.000 radnika u javnom sektoru u Argentini otpušteno otkako je njegova administracija preuzela dužnost. Ukupno je broj zaposlenih smanjen za 9.6%. To je rezultiralo godišnjom uštedom od oko 1.89 milijardi američkih dolara.
Njegov drastičan program štednje uravnotežio je proračun i smanjio godišnju inflaciju s vrhunca od 289% u travnju 2024. na 31.8% u rujnu ove godine, prema Trading Economicsu.
Fitch i S&P poboljšali su izglede argentinskog kreditnog rejtinga iz "negativnih" u "stabilne", a rast izvoza poljoprivrednih proizvoda i energije pomogao je da zemlja počne obnavljati devizne rezerve.
Dok su se makroekonomski pokazatelji počeli popravljati, socijalne posljedice Milejevih reformi bile su teške. Ukidanje subvencija i nagla devalvacija doveli su do velikog porasta cijena osnovnih proizvoda, što je snažno pogodilo niže i srednje slojeve stanovništva.
Prema podacima argentinskog statističkog zavoda (INDEC), siromaštvo je u prvoj polovici 2024. poraslo na 55,9%. Reuters izvještava da su plaće u javnom sektoru realno pale za više od 15%, a zabilježeni su i gubici radnih mjesta.
U Buenos Airesu i većim provincijskim gradovima tijekom 2024. i početkom 2025. održani su brojni prosvjedi koje su predvodili ljevičarski i peronistički blokovi.
Trenutačno argentinsko gospodarstvo pokazuje znakove oporavka. Nakon gotovo dvije godine oštrih mjera štednje, inflacija se zadržava na razini ispod 40 posto. Stopa siromaštva pala je na 31.6% u prvoj polovici 2025., prema podacima INDEC-a koje je preuzeo Buenos Aires Times.
Ekonomski stručnjaci upozoravaju da i dalje postoje ozbiljni rizici koji mogu ugroziti dugoročni oporavak. Financial Times, ekonomsko-liberalni medij, nedavno je pisao kako je ova država danas ponovno na rubu ponora.
Ekonomisti ukazuju na jednu veliku pogrešku: opsjednut održavanjem niske inflacije pod svaku cijenu. "Milei je umjetno održavao tečaj peza, što je štetilo gospodarskom rastu, poticalo uvoz i sprječavalo Argentinu da izgradi zalihe dolara potrebne za otplatu golemog inozemnog duga", navodi se u tekstu.
FT piše da zato Trumpova administracija pomaže svom ideološkom savezniku. Trumpova podrška uključuje već postignuti ugovor o valutnoj razmjeni vrijedan 20 milijardi dolara, a tu je i pomoć Međunarodnog monetarnog fonda koja jednako vrijedi. Spominje se i dodatna kreditna linija oko 20 milijardi USD koju Washington pokušava organizirati preko privatnih banaka i fondova, što još nije realizirano.
Znakovito je da je Trump rekao kako se američka podrška neće nastaviti ako Milei izgubi na parlamentarnim izborima.
Iako su neki pokazatelji, poput inflacije i proračunskog suficita, poboljšani, Mileijeve mjere i dalje izazivaju kritike zbog umjetnog održavanja tečaja, slabih deviznih rezervi i socijalnih posljedica rezanja subvencija.
U 2024. godini Argentina je zabilježila pad realnog BDP-a od 1.8%. Za 2025., projekcije su da će ekonomija rasti. Na primjer, BBVA Research očekuje rast od 5.5%.
Očito je da SAD i međunarodne institucije u ovom trenutku igraju ulogu "sigurnosnog pojasa" koji omogućava Mileiju da izdrži ekonomske šokove. Atlantic Council piše da bi mjere koje Milei provodi mogle stabilizirati gospodarstvo u kratkom roku i postaviti temelje za tržišno vođen rast u dugoročnom razdoblju.
Neovisna organizacija The Peterson Institute for International Economics, navodi da je jedan od ključnih izazova argentinskog gospodarstva niska razina deviznih rezervi. Argentina mora servisirati dugove u dolarima, a zbog ograničenih rezervi valuta to predstavlja ozbiljnu ranjivost za njezin financijski sustav.
U komentaru za The Guardian, Jordana Timerman tvrdi da je Mileijeva pobjeda na parlamentarnim izborima “imala Trumpov otisak” i da SAD vjerojatno vide u Mileiju saveznika za provođenje desnih reformi budući da se "tu ne radi o ekonomskoj razboritosti". Navodi i da to što Mileijev libertarijanski eksperiment treba spašavanje naglašava njegov neuspjeh.
"Inflacija se smanjila, ali štednja je ugušila rast i uništila subvencije za promet, energiju, zdravstvo i obrazovanje, što siromašnima u zemlji otežava preživljavanje do kraja mjeseca. Plaće su realno 6% niže nego što su bile neposredno prije nego što je Milei preuzeo dužnost, a Big Mac u Argentini košta više nego u New Yorku", piše.
Unatoč tim kritikama, unutar zemlje Milei je svakako ojačao svoju poziciju. Pobjeda na izborima nije mu dala samo politički kapital, nego i povjerenje Donalda Trumpa, koje mu omogućava pristup američkoj financijskoj podršci.