JE LI hygge i dalje u modi? Danski koncept udobnog življenja i svih ugodnih stvari trebao bi uhvatiti suštinu danske kulture i na tržištu se prodaje kao tajna za sretan život.
Oduševljenje oko Danske
Prije nekoliko godina zabilježena je poplava knjiga, članaka i proizvoda za kućanstvo povezanih s hyggeom. Novinari iz cijelog svijeta obilazili su Dansku kako bi dokumentirali različite aspekte tog jedinstvenog načina života. Oduševljenje oko Danske potaknula je reputacija nacije kao najsretnije države na svijetu. Međutim, dizajnerska trgovina preko puta ulice u Ann Arboru u Michiganu, gdje živi Slateov novinar Jukka Savolainen, premjestila je svoju ponudu svijeća s oznakom "hygge" u odjel rasprodaje.
Ako je posljednjih godina došlo do pada u industriji hyggea, to je možda zato što je Finska, Savolainenova domovina, u World Happiness Reportu već četiri godine zaredom ispred Danske. Danska zauzima treće mjesto, nakon Islanda, u najnovijem izdanju World Happiness Reporta, objavljenom u ožujku, a prednost Finske raste. Kao što su izvijestili mnogi mediji, finski duhovni ekvivalent hyggeu nešto je manje ugodno i puno teže za izgovoriti - kalsarikännit - što se može prevesti kao "pijanstvo u gaćama", a odnosi se na praksu bančenja kod kuće u gaćama. Ako je to tajna sretnog života, neka to zaista bude tajna.
Finci sumnjičavi prema izvješću
Nitko nije sumnjičaviji od Finaca oko ideje da su najsretniji ljudi na svijetu. Ono nije jedina globalna ljestvica na kojoj su Finci nedavno zauzeli prvo mjesto. Finci rado prihvaćaju reputacijom da imaju najbolji obrazovni sustav (što nije istina), najnižu razinu korupcije (što je vjerojatno istina), najodrživiju ekonomiju (što je moguće) i tako dalje. Ali najsretnija zemlja? Savolainen je skeptičan. Kao što je izvijestio dopisnik The Economista, kad su jednog člana finske vlade na međunarodnoj konferenciji najavili kao "predstavnika najsretnije države na svijetu", on je odgovorio: "Ako je to istina, kakve su tek onda ostale nacije."
Finska nije uvijek imala tako blistav međunarodni ugled. Dok je Savolainen 1993. godine živio u New Yorku, emisija 60 Minutes prikazala je reportažu iz Finske, započevši sa scenama pješačke zone u Helsinkiju: "Ovo nije stanje nacionalne žalosti u Finskoj, to su Finci u svom prirodnom stanju, mračni i povučeni, u sumornom kontaktu sami sa sobom, najsramežljiviji ljudi na zemlji, depresivni i ponosni zbog toga." Što se izraza lica Finaca tiče, od tada se nije puno promijenilo. I dalje su Finci jednako rezervirani i melankolični kao i prije. Kad bi se sreća mjerila u osmijesima, Finci bi bili među najnesretnijima na svijetu, ističe Savolainen za Slate.
Ispostavilo se da World Happiness Report, godišnje istraživanje na temelju kojih se utvrđuje ljestvica, ne obraća pažnju na osmijehe, smijeh ili druge vanjske izraze radosti.
Umjesto toga, izvještaj se oslanja na Gallupove ankete, koje od ispitanika traže da zamisle ljestvicu od nule do 10. Najviša brojka (10) predstavlja najbolji mogući život, dok najniža (nula) predstavlja najgori. Zatim se od sudionika ankete traži da odrede broj koji odgovara njihovoj poziciji. Drugim riječima, smatrat ćete se sretnima ako vaše stvarne životne okolnosti odgovaraju vašim najvećim očekivanjima.
Bezosjećajna definicija sreće
S obzirom na tu bezosjećajnu definiciju sreće, nije toliko iznenađujuće što Finci dobivaju visoku ocjenu onoga što bi trebalo opisati kao ocjenu prosječnog života. U usporedbi s većinom drugih zemalja, objektivne životne prilike u Finskoj zaista su vrlo dobre. Stope siromaštva, beskućništva i drugih oblika materijalne oskudice vrlo su niske, ljudi imaju univerzalan i besplatan pristup obrazovanju i vrhunskoj zdravstvenoj zaštiti, roditeljski dopusti su izdašni, a plaćeni godišnji odmori su dugi. To su čimbenici na koje se većina stručnjaka fokusira kad objašnjava zašto Finska, Danska i ostale nordijske zemlje socijalne dobrobiti dominiraju na ljestvici sreće.
Ali to nije sve. Ne treba zanemariti očekivanja, drugi aspekt formule koji se koristi u World Happiness Reportu. U skladu sa svojim luteranskim nasljeđem, nordijske su zemlje ujedinjene u svom prihvaćanju obuzdanih težnji za što boljim životom. Taj je mentalitet zabilježen u Janteovom zakonu - skupu zapovijedi za koje se smatra da održavaju suštinu nordijskih stremljenja prema osobnom uspjehu: "Ne smiješ pomisliti da si nešto posebno, ne smiješ pomisliti da si bolji od drugih, ne smiješ pomisliti da si u bilo čemu dobar." Nordijski etos posebno je u suprotnosti s američkom kulturom, koju karakterizira "ekstremni naglasak na gomilanju bogatstva kao simbolu uspjeha", kao što je primijetio sociolog Robert K. Merton 30-ih godina prošlog stoljeća.
Nordijske zemlje pružaju dostojan život svojim građanima
Nordijske zemlje pružaju dostojan život svojim građanima i ne dopuštaju da prolaze kroz dulje periode materijalnih teškoća. Štoviše, prihvaćaju kulturnu orijentaciju koja postavlja realna ograničenja nečijim očekivanjima dobrog života. U tim društvima zamišljene ljestvice od 10 razina nisu tako visoke, prva prečka je prilično visoko, a udaljenost između stepenica relativno je mala. Ljudi su socijalizirani da vjeruju kako je ono što imaju onoliko dobro koliko je moguće ili barem prilično blizu. Takav način razmišljanja objašnjava zašto su Finci najsretniji ljudi na svijetu unatoč tome što žive u malim stanovima, zarađuju skromne prihode, imaju ograničenu kupovnu moć zbog visokih cijena i poreza te, za razliku od Islanda, Finska nikad nije izborila plasman na Svjetsko nogometno prvenstvo!
Savolainen smatra da je kultura od velike važnosti za razumijevanje zašto zemlje poput Finske, Danske, Islanda, Norveške i Švedske postižu visoke ocjene u pokazatelju sreće. Ali relevantna kulturalna karakteristika nije ni hygge ni, nažalost, kalsarikännit. Kad bi morao odabrati skandinavsku riječ koja najbolje odražava kulturalni sastojak nordijske sreće, ističe Savolainen, to bi vjerojatno bio švedski i norveški pojam lagom, što se može prevesti kao "baš prava količina" ili "baš koliko treba", odnosno ni premalo ni previše.
Poput hyggea u Danskoj, za lagom se često smatra da obuhvaća bit švedske kulture, njeno prihvaćanje skromnosti i odbacivanje viška. Međutim, u stvarnosti, te vrijednosti karakteriziraju čitavu nordijsku regiju, a sasvim sigurno i Finsku. U pogledu očekivanja dobrog života, lagom potiče zadovoljstvo esencijalnim životnim stvarima. Ako ih već imate, nemate se na što žaliti. Dakle, sretni ste.
No, je li to zapravo ono što podrazumijevamo pod srećom? Ako jest, možda bi američki roditelji trebali prestati poticati svoju djecu da ciljaju toliko visoko i predlagati realnije ciljeve. Savolainenova definicija sreće uključuje radost, ljubav i smislen odnos s ljudima oko njega. Razlog zbog kojeg je odlučio ostati u Sjedinjenim Američkim Državama, unatoč naporima da se vrati u Finsku, jest taj što voli kad se ljudi nasmiješe, nasmiju ili čak razgovaraju sa svojim susjedima. To ga čini sretnim.