Pokušaj napada dronom na ukrajinski transportni zrakoplov Antonov u njemačkoj zračnoj luci Leipzig-Halle stvorio je novu ozbiljnu krizu u odnosima Berlina i Moskve. Vlada njemačkog kancelara Friedricha Merza izravno je optužila Rusiju za napad, što Moskva odbacuje.
O tome koliko takvi incidenti približavaju otvoreni sukob Rusije i Europe i postoji li još prostor za diplomaciju, za Net.hr je govorio vanjskopolitički analitičar i bivši hrvatski veleposlanik u Moskvi Božo Kovačević, koji ocjenjuje da je ovo "još jedan korak bliže otvorenom ratu između Rusije i Europe".
Europa se odrekla diplomacije
Kovačević smatra da je Europa u potpunosti napustila diplomatski pristup rješavanju krize. "Rusija jest agresor u Ukrajini, to je apsolutno jasno. No Europa se istovremeno potpuno odrekla svake mogućnosti da se diplomatskim putem postigne bilo kakvo rješenje. Isključili su pregovore s Rusijom i sve su stavili na kartu vojne pobjede Ukrajine", rekao je.
Prema njegovim riječima, jasno je da Ukrajina to ne može postići sama i da se Europa izravno uključila u rat.
Faktički rat i zapadni presedani
Analitičar tvrdi da su trgovinske sankcije i oduzimanje ruske imovine pohranjene u zapadnim institucijama protivni Povelji Ujedinjenih naroda.
"Piratstvo koje Amerika provodi gdje i kada želi sada je postalo alat kojim se služi i Europska unija, pri čemu mislim na zapljenu ruskih brodova. Radi se o službeno neobjavljenom ratu koji se u stvarnosti vodi. Jasno je da obje strane pokušavaju napraviti sve što može naštetiti protivniku. Tu nema nikakvih iznenađenja", ističe Kovačević.
On podsjeća da otvoreno kršenje međunarodnog prava nije počelo ruskom aneksijom Krima 2014. ili invazijom 2022. godine.
"Ako ostanemo samo u 21. stoljeću, sve je počelo američkom invazijom na Afganistan i Irak te vojnim intervencijama protiv Sirije i Libije. A Europa, koja se navodno zalaže za poštivanje međunarodnog prava, tada nije digla glas. Štoviše, prva 'koalicija voljnih' stvorena je kao podrška protuzakonitoj američkoj intervenciji u Iraku. Toga se treba sjetiti", navodi Kovačević.
Aktivacija članka 5. i interesi saveznika
Na pitanje bi li dokazana ruska umiješanost u napad na Antonov bila povod za aktivaciju članka 5. NATO ugovora, Kovačević odgovara da je Rusija već poduzimala korake koji su "u sivoj zoni", odnosno dio su ratnog repertoara, ali nisu službena objava rata. Smatra da upravo to žele Poljska i baltičke zemlje.
"Provedba članka 5. ovisi o Americi, a ove zemlje žele da Amerika ratuje protiv Rusije za njihove interese. To Amerika ne želi prihvatiti", kaže Kovačević. On dodaje da zemlje "koalicije voljnih" žele da Ukrajina ratuje za njihove interese protiv Rusije i da to uspješno provode.
"Ukrajinci brane svoju zemlju i bore se za slobodu. Ali 'koaliciji voljnih' nije stalo do ukrajinske slobode, nego do imperijalističkih interesa vodećih zemalja te koalicije. Da nije tako, ne bi u potpunosti ignorirali diplomaciju kao mogući način postizanja ciljeva", smatra Kovačević.
Putin stjeran u kut
Komentirajući najavu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da će "zatvoriti" rusko nebo, Kovačević kaže da Zelenski samo opisuje ono što Ukrajina već radi. Postavlja pitanje o mogućem odgovoru Rusije.
"Oni imaju sve manje opcija jer je jasno da nisu uspjeli pokoriti cijelu Ukrajinu i da ne mogu staviti pod kontrolu ni one dijelove četiriju anektiranih pokrajina koje i dalje kontrolira Ukrajina. Rusija je stjerana u kut. Kad je netko u tako očajnom položaju u kakvom je, vojno i politički, Putin danas, što se može očekivati? Je li razumno i dalje ga pritiskati i očekivati da neće iskoristiti posljednja sredstva koja mu stoje na raspolaganju, a to je nuklearno oružje?", pita Kovačević.
Dodaje da bi bilo nerazumno da Rusija posegne za nuklearnim oružjem, ali postavlja i protupitanje: "Je li razumno na terenu natjerati one koji tako misle da nemaju druge opcije osim te?"
Odgovornost Zapada i potraga za rješenjem
Kovačević ponavlja da je Rusija agresor, ali smatra da je i Zapad suodgovoran za stvaranje okolnosti u kojima je rat sve izvjesniji. Prema njegovu mišljenju, europske političke elite "silom žele izazvati rat kako bi opravdale svoju vlast jer vjeruju da će se u ratnim okolnostima nacija homogenizirati iza onih koji njome upravljaju".
Smatra da je ponašanje lidera zapadnog svijeta neodgovorno jer odbijaju diplomatske pokušaje za smanjenje napetosti. Kao rješenje predlaže da EU ovlasti svoju ministricu vanjskih poslova Kaju Kallas da pregovara s Rusima, no vjeruje da Francuska, Njemačka i Poljska to ne žele.
"Svaka od tih zemalja ima svoje interese i očekuje da će Ukrajina pomoći u njihovom ostvarivanju. To je nepoštena, imperijalistička politika koja se krije iza podrške nastojanjima Ukrajine da oslobodi svoje teritorije. Mislim da Ukrajina zaslužuje svaku pomoć, ali građani Europske unije ne zaslužuju takve lidere koji interese svojih država i EU kao cjeline odbijaju barem pokušati ostvariti i diplomatskim putem", zaključuje Kovačević.