Komemorativnim skupom u dvorištu vukovarske bolnice, na koju je tijekom tromjesečne opsade Vukovara dnevno padalo čak 70-ak topničkih projektila, počelo je obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. i 34. godišnjice stradanja toga grada u Domovinskom ratu.
Komemorativnom programu "Vukovar, mjesto posebnog domovinskog pijeteta" u dvorištu bolnice nazočan je velik broj stanovnika Vukovara i domoljuba pristiglih iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva, među kojima su premijer Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, članovi Vlade i saborski zastupnici, izaslanici predsjednika Republike Orsat Miljenić i Marijan Mareković, vukovarski gradonačelnik Marijan Pavliček, vukovarsko-srijemski župan Ivan Bosančić, predstavnici diplomatskog zbora i političkih stranaka te braniteljskih i stradalničkih udruga.
U komemorativnom programu sudjeluje Klapa "Sveti Juraj" Hrvatske ratne mornarice i glumac Darko Milas, a program je započeo minutom šutnje za sve poginule, ubijene i nestale vukovarske branitelje i civile.
Nakon završetka komemorativnog programa, sudionici obilježavanja žrtve Vukovara, predvođeni hrvatskim braniteljima i braniteljicama Vukovara s članovima obitelji poginulih, nestalih, ubijenih, nasilno odvedenih i umrlih branitelja, uputit će se u Koloni sjećanja gradskim ulicama prema Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata.
Ove godine Kolonu sjećanja predvode braniteljice Vukovara. Na Memorijalnom groblju oni će na grobove poginulih branitelja i civila polagati ruže, a državna i druga izaslanstva položit će vijence i zapaliti svijeće podno spomen-obilježja.
Molitvu će izmoliti đakovački i osječki nadbiskup i metropolit Đuro Hranić, dok će misu zadušnicu za stradale u velikosrpskoj agresiji na Vukovar predvoditi šibenski biskup Tomislav Rogić.
Kao datum početka bitke za Vukovar obično se navodi 25. kolovoza 1991. kada je počeo opći tenkovsko-pješački napad na grad. Nakon 87 dana herojskog otpora, obrana grada slomljena je 18. studenoga, kada su u gotovo potpuno razoreni grad ušli pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi počinivši brojne zločine.
Nakon brutalnog zauzimanja grada i okupacije, iz Vukovara su srpski agresori protjerali oko 22.000 stanovnika, dok je u srbijanske zarobljeničke logore odvedeno oko 7000 hrvatskih branitelja i civila.
Po podacima Franjevačkog samostana u Vukovaru, u agresiji na Vukovar poginulo je i ubijeno 2717 hrvatskih branitelja i civila. Od 1740 nestalih i smrtno stradalih osoba, čije je mjesto ukopa još uvijek nepoznato, 328 osoba je iz Vukovara i 451 s područja Vukovarsko-srijemske županije.