GODINA 2022. za burze bi mogla biti jedna od najgorih u povijesti. Prva polovina bila je najgora u 50 godina, a nema naznaka da će se situacija popraviti do kraja godine.
Burza u New Yorku (NYSE), najveća na svijetu, od početka godine potonula je 20.22 posto. Nasdaq, druga najveća burza također smještena u New Yorku, pao je za gotovo trećinu (32.63 posto). Dow Jones index, koji mjeri performanse 30 najbitnijih kompanija izlistanih na burzama u SAD-u, od početka godine pao je za petinu (19.64 posto). S&P 500, indeks koji prati 500 najvećih kompanija u SAD-u, pao je za gotovo četvrtinu (24.21 posto). Podaci se odnose na 10. listopada 2022.
Glavne svjetske burze duboko u "crvenome"
Tržište dionica je najrazvijenije u SAD-u pa je prvo koje se gleda kad se govori o burzovnom krahu. No situacija nije ništa bolja ni u ostatku svijeta. Shanghai, glavna burza u Kini, u minusu je 18.13 posto od početka godine.
Hang Seng, index burze u Hong Kongu, pao je za više od četvrtine (28.06 posto), s posebno velikim padom indeksa koji prati dionice nekretninskih kompanija u Kini, kojima se trguje na toj burzi. On sadrži kompanije kao Evergrande i Shimao, koje imaju velikih problema s vraćanjem dugova. Od početka godine u minusu je 38.89 posto, a od travnja 2021. više od 60 posto.
DAX indeks, koji prati 40 najvećih njemačkih kompanija izlistanih na burzi u Frankfurtu, od početka godine u minusu je 23.38 posto. Euronext 100, koji prati sto najlikvidnijih kompanija kojima se trguje u Amsterdamu, na najvećoj burzi u EU, u "crvenom" je 17.89 posto.
Većina glavnih svjetskih burzi je od početka godine u padu, iako manje burze (kao Zagrebačka) mogu biti toliko odvojene od svjetskih trendova da imaju puno niži pad.
Najbogatiji gube bilijune dolara, investitori se nemaju kamo "sakriti"
Procjenjuje se da je 500 najbogatijih ljudi na svijetu u prvoj polovini 2022. izgubilo 1.4 bilijuna dolara zbog najvećeg pada na burzama u zadnjih pet desetljeća. Samo su Elon Musk, Jeff Bezos i Mark Zuckerberg zajedno izgubili 190 milijardi dolara.
Bogati većinu svog bogatstva drže u dionicama pa ono varira ovisno o cijenama na burzama. Kako su od početka 2022. cijene dionica oštro pale, tako su u dvije pandemijske godine rasle. Samo milijarderi u SAD-u zaradili su 1.2 milijarde dolara od početka pandemije do travnja 2021. Na razini cijelog svijeta oko 2350 milijardera povećalo je svoje bogatstvo za 4 bilijuna dolara. Tijekom 2020. broj milijunaša u svijetu povećao se za 5 milijuna, prema istraživanju Credit Suissea.
Ove se godine događa suprotno od onoga što se događalo u pandemiji pa cijene dionica krahiraju. To znači da najbogatiji ljudi na svijetu gube svoje bogatstvo. Kako je recesija sve izglednija, a posebno zbog toga što inflacija još ne jenjava, tako bi do kraja godine najbogatiji ljudi mogli izgubiti još koji bilijun.
Investitori 2022. nemaju kamo "sakriti" svoj novac. Tržište kriptovaluta također je u dubokom minusu, a trenutna cijena bitcoina je oko 20.000 dolara. To je još veći pad od dionica jer je 1. siječnja jedan bitcoin vrijedio više od 47.700 dolara.
Cijena zlata rasla je do svibnja, na rekordnih 1870 dolara po unci, ali je pala na manje od 1750 dolara. To je problematično jer se zlato tradicionalno smatra utočištem od inflacije, koja kontinuirano raste od početka godine.
Središnje banke stvorile su burzovne balone
Burze i dionice su se čudno ponašale u 2020. i 2021. Iako je početak pandemije obilježio burzovni krah, situacija se preokrenula i burze su jako snažno rasle u dvije pandemijske godine. Indeks burze u New Yorku prvo je pao s 14.000 bodova krajem veljače 2020. na manje od 10.000 bodova u drugoj polovini ožujka iste godine, ali je tada krenuo rast do rekordnih razina - iznad 17.000 bodova na kraju 2021., što je povijesni rekord.
Dok su burze probijale rekorde, a cijene dionica rasle, globalno gospodarstvo je stalo. Lockdowni, pucanje trgovinskih lanaca, zaustavljanje putovanja, ukidanje niza poslova, ograničavanje poslovanja - globalna ekonomska situacija bila je jako loša.
Indeks troškova pomorskog kontejnerskog prijevoza se više nego ušesterostručio od početka 2020. do druge polovine 2021. Svjetski BDP je 2020. pao za 3.3 posto, najviše u povijesti. Za usporedbu, u doba velike krize 2009. pao je za 1.3 posto i to su jedine dvije godine od 1961. u kojima je rast svjetskog BDP-a bio negativan.
Burze su rasle u tako lošim uvjetima zbog ekspanzivne monetarne politike središnjih banaka, primarno američkog FED-a. Time se efektivno stvarao novac jer su središnje banke kupovale financijske instrumente od države i privatnih kompanija dajući im tako svjež novac koji bi trebao popraviti likvidnost i stabilizirati gospodarstvo.
Ukratko, novac je bio jeftin i lako se do njega dolazilo. Iako je plan bio da središnja banka time održava gospodarstvo na životu u uvjetima kada bi trebalo padati, dobar dio tog novca očito se jednostavno prelio na burze. Gospodarstvo je propadalo, a cijene dionica su rasle kao da je ekonomija u uzletu.
Te su politike bile popraćene državnim fiskalnim politikama, kojima se dijelio novac građanima i kompanijama. Velik dio kupnje središnjih banaka bile su državne obveznice, glavni alat kojim se država zadužuje, a taj novac je država transferirala građanima i poduzećima kroz razne programe.
Sama država u SAD-u se hvali da je potrošila 4.6 bilijuna dolara na razne programe pomoći u vrijeme pandemije. Slično su radile i ostale države.
Borba protiv inflacije je važnija od cijene dionica
Središnje banke SAD-a, EU i UK-a dugo su odbijale priznati da postoji problem inflacije. Američki FED je tek početkom prosinca 2021. priznao da inflacija nije "prolazna", što je do tada bio glavni stav. Europska središnja banka (ECB) kasnila je u tom priznanju pa je kasnije krenula i s ublažavanjem ekspanzivnih monetarnih politika i povećavanjem kamatnih stopa da bi se suzbio opći rast cijena.
Rezultat je to što je SAD u 2022. ušao s većom stopom inflacije od EU, ali je zbog bržeg reagiranja FED-a ona sporije rasla nego u EU. U kolovozu je inflacija u SAD-u iznosila 8.3 posto, a u eurozoni 9.1 posto.
Kako središnje banke povećavaju kamatne stope, tako se ispuhuje balon na burzama, nastao u vrijeme pandemije. Središnja banka SAD-a jasno komunicira da je prioritet borba protiv inflacije i za to je spremna žrtvovati rast BDP-a i cijene dionica. Razdoblje jeftinog novca je gotovo, a dionički investitori se moraju prilagoditi novim uvjetima.
Politike provođene tijekom pandemije došle na naplatu
Sredinom 2021. počela se pojavljivati inflacija u SAD, EU i ostalim zemljama, na što su mnogi ekonomisti upozoravali od početka uvođenja monetarnih i fiskalnih stimulansa kako bi se suzbili efekti pandemije i protupandemijskih mjera.
Zagovornici tih politika tvrdili su da su one nužne za održavanje kakve-takve gospodarske aktivnosti u iznimno kaotičnim uvjetima 2020. i 2021. No pokazalo se da te mjere imaju i svoju cijenu, poglavito u vidu inflacije.
Od početka 2022. realne plaće zaposlenih padaju usporedno s rastom inflacije. To se događa i u Hrvatskoj pa su realne plaće u kolovozu bile 4.5 posto manje nego u istom mjesecu 2021. Zadnje dvije godine naglo je porastao udio mjesečnog dohotka koji građani u SAD-u i EU štede, a u nekim je mjesecima iznosio i više od petine ukupnog mjesečnog dohotka.
Iako je ukupno bogatstvo najbogatijih najviše vezano za dionice, jer oni najveći dio svoje imovine imaju u dionicama, negativni učinci kraha burzi imat će puno šire posljedice. Jedni od najvećih investitora na burzama su mirovinski fondovi, preko kojih iznos mirovine radnika ovisi o kretanju burzi. Također, više od 55% građana SAD-a posjeduje dionice, dok je taj postotak u EU puno manji.
Hrvatska Zagrebačka burza slabo je do nikako povezana s kretanjima na svjetskim burzama, dnevni promet je nizak i uglavnom je nezanimljiva svjetskim investitorima. U trenutnoj situaciji to je prednost jer se panika sa svjetskih burzi ne prenosi na nju.