Ilustracija: Hina
"Ekshumacija se nastavlja i radi se u vrlo teškim uvjetima jer je grobnica prikrivena smetlištem", kazao je Jurišić.
Dodao je kako se očekuje pronalazak većeg broja tijela jer je jasno kako je riječ o masovnoj grobnici.
Informacije o lokaciji masovne grobnice kod Kozluka istražitelji su dobili prije deset dana, a ekshumacija je započela 4. prosinca. Uz bosanskohercegovačke forezničare i istražitelje, u proces su uključeni i predstavnici tužiteljstva Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) .
Iz Tužiteljstva BiH su tijekom dana podsjetili kako je na području Kozluka nakon pada Srebrenice ubijeno najmanje tisuću zarobljenih Bošnjaka.
Pretpostavljaju kako novootkrivena grobnica skriva tijela najmanje dvije stotine žrtava.
I dalje traje postupak identifikacije i revizije
Jurišić je u srijedu u Sarajevu sudjelovao u radu Regionalne koordinacije obitelji nestalih na području bivše Jugoslavije i tamo je potvrdio kako se usporedno s traganjem za tijelima žrtava, koja su i dalje u skrivenim masovnim grobnicama, radi i na problemu utvrđivanja identiteta ostataka koji su ranije pronađeni, a do danas nisu identificirani.
"Riječ je o tisućama takvih slučajeva", pojasnio je Jurišić podsjećajući kako je INO još prije tri godine potaknuo početak procesa revizije.
"Cilj nam je dobiti podatke o preciznom stanju posmrtnih ostataka u 13 mrtvačnica diljem BiH", kazao je Jurišić.
Revizija se odnosi i na slučajeve pogrešnih identifikacija nastalih prije nego se počela koristiti pouzdana metoda utvrđivanja identiteta usporedbom DNK uzoraka dobivenih iz koštanih ostataka odnosno krvi preživjelih srodnika.
"Ima slučajeva gdje su članovi obitelji i deset godina odavali počast pokopanima za koje se naknadno pokazalo kako su neke druge osobe", kazao je Jurišić.
Takav je slučaj Marija Jukića, pripadnika 101. brigade HVO-a. Ostatke, za koje se pretpostavljalo kako su njegovi, majka je pokopala u Slavonskom Brodu, da bi se tek nakon niza godina utvrdilo kako je riječ o skeletu neke druge osobe.
"Jukićevo smo tijelo naknadno pronašli u Banjoj Luci, a identitet utvrdili DNK analizom", kazao je Hini Jurišić.
Primjer koji bi trebali slijediti Kosovo i Hrvatska
Mathew Holliday, voditelj programa Međunarodnog povjerenstva za nestale osobe (ICMP) za zapadni Balkan, podsjetio je kako je u BiH tijekom rata nestalo oko 30 tisuća osoba, 23 tisuće je pronađeno, pri čemu je njih 8 tisuća identificirano tzv. klasičnim metodama, primjerice prepoznavanjem nekih tjelesnih karakteristika ili dijelova odjeće.
Pronađeni su i posmrtni ostaci koji nikada nisu identificirani, a prema procjenama iz 2012. godine u mrtvačnicama je bilo oko 3300 neidentificiranih žrtava.
Zbog toga je potaknut postupak revizije statusa tih ostataka pod nadzorom Tužiteljstva BiH, što je omogućilo nove identifikacije i povezivanje posmrtnih ostataka istih osoba pronađenih u različitim grobnicama.
Seida Karabašić, predsjedateljica Regionalne koordinacije obitelji nestalih na području bivše Jugoslavije, kazala je kako obitelji daju punu potporu postupku revizije uključujući ponovno utvrđivanje identiteta ranije pokopanih osoba, identificiranih na temelju klasičnih metoda.
"BiH je primjer kojega bi trebale slijediti Kosovo i Hrvatska koje će se također suočiti s ovim problemom", kazala je Karabašić.