Foto: 123rf, Screenshot: Google Street View
U KBC-u Osijek bez posla će uskoro ostati 80 zaposlenika. Ministarstvo zdravstva odlučilo je broj zaposlenih u osječkoj bolnici vratiti na onaj od 1. siječnja 2016.
Ipak, u KBC Osijek iz Ministarstva je stigao i naputak da se više ne produžuju ugovori na određeno vrijeme. Zbog toga će osječka bolnica ostati bez 80 radnika. Najveći dio njih su čistačice, pomoćno i administrativno osoblje.
Ono zbog čega su se pacijenti osječkog KBC-a uznemirili je informacija da se među tih 80 osoba nalazi i jedna radna terapeutkinja.
U KBC-u Osijek zaposleno je trenutno šest radnih terapeuta. Maja, čiji ugovor uskoro ističe, i kako sada stvari stoje, neće biti produžen, jedna je od dva radna terapeuta koji rade s djecom s posebnim potrebama.
Roditelji šokirani
Roditelji čija djeca idu na terapiju kod Maje šokirani su ovakvom odlukom uprave bolnice.
"Moj sin ima sedam godina i zbog autizma je već tri godine na terapijama kod radne terapeutkinje. Sada smo doznali da je najavljeno kako joj je petak (7. srpnja) posljednji radni dan, jer joj neće biti produžen ugovor. Inače, na terapije dolaze djeca s različitim potrebama i teškoćama, od cerebralne paralize do autizma. Riječ je o iznimnoj stručnjakinji u tom području, koja ima sjajan odnos s djecom i roditeljima. U potpunom smo šoku, a kao socijalni radnik već svjedočim kako kod nas, općenito, praksa ne slijedi teoriju u načinu na koji se treba skrbiti o toj djeci. U trenutku kada uopće nemamo umrežen sustav, i ono malo što imamo ukidamo. U slučaju da KBC ostane na samo jednom radnom terapeutu, to znači da će djeca možda moći dobiti terapiju samo jednom mjesečno, ali kakva je onda uopće svrha toga", rekla je za Glas Slavonije Senka Dornjak čije dijete ide na terapije kod Maje.
U KBC-u Osijek svjesni su problema. Zamjenik ravnatelja, Vlatko Kopić, tvrdi kako je bolnica u posljednjih 14 mjeseci smanjila broj zaposlenog nemedicinskog osoblja za dva posto.
"Problem su nam radnici na dugotrajnom bolovanju, koji su zapravo zaposlenici bolnice i time opterećuju sustav, a zbog njih ne možemo zaposliti stvarno potreban kadar. Tako, primjerice, imamo osobu koja je na specijalizaciji od 1995. godine, no zbog dugotrajnog bolovanja još se vodi kao specijalizant. Nisu mi jasne prethodne uprave koje su dopuštale takve stvari. Mi smo sada pokrenuli preispitivanje tog bolovanja i ako je osoba nesposobna za rad, treba ići u invalidsku mirovinu te osloboditi radno mjesto. Imamo i čistačice koje su pet ili šest godina na bolovanju i za sve njih smo pokrenuli postupak preispitivanja. Naputak je Ministarstva da broj zaposlenih moramo vratiti na onaj od 1. siječnja 2016., kada je bilo 3117 zaposlenih, a sada ih je oko 3200", govori Kopić.
Što se tiče problema koji će nastati izgubi li bolnica radnu terapeutkinju, Kopić kaže da će s tim osobno upoznati ministra.
"Osobno idem u utorak ministru zdravstva kako bih ga upoznao s ovim problemom. Mi smo zahtjev za stalno zapošljavanje radnih terapeuta i fizioterapeuta poslali Upravnom vijeću, a ono ga je proslijedilo Ministarstvu, no za sada nismo dobili odgovor", kaže on, dodajući kako će bolnica pokušati naći rješenje da zadrži radne terapeute i fizioterapeute.
Na 100.000 stanovnika 2,4 radna terapeuta
Prema podacima Hrvatske udruge radnih terapeuta, na 100.000 stanovnika 2013. godine bilo je 2,4 radna terapeuta. Istodobno, u Sloveniji ih je bilo 25, u Austriji 22, u Njemačkoj 42,5, na Cipru 12,6, u Irskoj 27,2, a u Švedskoj oko 100.
Za usporedbu, na području od Osijeka do Slavonskog Broda stalno je zaposlen samo jedan radni terapeut, u Klinici za pedijatriju KBC-a Osijek.
Prema hrvatskim zakonima, ali i EU standardima, radni terapeut trebao bi postojati u domovima zdravlja, u bolnicama, na odjelima pedijatrije, ortopedije, fizikalne medicine, rehabilitacije, onkologije, psihijatrije i neurologije.