Edvard Kardelj rođen je 27. siječnja 1910. u Ljubljani, tada dijelu Austro-Ugarske. Već sa 16 godina pridružio se Komunističkoj partiji Jugoslavije, pod utjecajem slovenskog novinara Vlada Kozaka. Iako je studirao za učitelja, nikada nije radio u struci.
Godine 1930. uhićen je u Beogradu zbog članstva u ilegalnoj Komunističkoj partiji i osuđen na zatvorsku kaznu. Nakon puštanja 1932. vratio se u Ljubljanu i postao jedan od vodećih članova slovenske partije. Godine 1935. odlazi u Moskvu, gdje radi za Kominternu i preživljava Staljinove čistke, nakon čega se vraća u Jugoslaviju i postaje blizak suradnik Josipa Broza Tita. Zajedno s Titom i Aleksandrom Rankovićem, Kardelj je 1937. pokrenuo novu partijsku politiku, zagovarajući antifašističku platformu i federalizaciju Jugoslavije.
Tijekom Drugog svjetskog rata Kardelj je bio jedan od lidera Osvobodilne fronte slovenskega naroda i slovenskih partizana. U ljeto i jesen 1941. sudjelovao je u organizaciji oružanog otpora protiv okupatorskih snaga, koji je trajao do oslobođenja 1945. godine. Njegova uloga bila je ključna u koordinaciji partizanskog pokreta u Sloveniji i povezivanju s Titovim partizanima na razini cijele Jugoslavije.
Poslijeratna karijera i koncept samoupravljanja
Nakon rata Kardelj je zauzimao najviše pozicije u jugoslavenskoj vladi. Između 1948. i 1953. obnašao je dužnost ministra vanjskih poslova, a od 1945. do 1963. bio je potpredsjednik vlade. Nakon raskida sa Sovjetskim Savezom 1948., zajedno s Milovanom Đilasom i Vladimirom Bakarićem, razvio je novi ekonomski model poznat kao radničko samoupravljanje. Ovaj sustav dao je radnicima veću kontrolu nad upravljanjem poduzećima i postao je temelj jugoslavenskog socijalističkog modela, po kojemu je bio poznat.
Kardelj je bio glavni autor jugoslavenskog Ustava iz 1974., koji je dodatno decentralizirao zemlju i dao veću autonomiju republikama. Godine 1979. preminuo je od raka debelog crijeva u Ljubljani. Tijekom života odlikovan je brojnim priznanjima, uključujući Orden narodnog heroja. Njegovo ime nosili su mnogi trgovi i ulice diljem Jugoslavije, a grad Ploče jedno je vrijeme nosio naziv Kardeljevo.