KRAJEM prošle godine Izrael je ušao u žestoko natjecanje s mnogo moćnijim zemljama ili organizacijama kako bi osigurao dovoljno cjepiva za svoje stanovništvo. Sada je među državama s najbržim i najefikasnijim programom cijepljenja te će imati više doza cjepiva nego što može upotrijebiti, piše Financial Times.
S druge strane, zemlje EU, a među njima i Hrvatska, imaju velikih problema s nabavom cjepiva jer su im dva glavna dobavljača, AstraZeneca i Pfizer-BioNTech, najavili odgodu opskrbe. Pri tome je važno napomenuti da Europska agencija za lijekove još uvijek nije ni odobrila cjepivo AstraZenece.
Zbog toga se nameće pitanje kako je moguće da je Pfizer dostavio Izraelu dovoljne količine cjepiva, a Europskoj uniji nije iako je s njom potpisao obvezujuće ugovore.
Kako je to Izrael uspio?
Mnoge je začudila informacija da je Izrael, relativno mala država s oko 9 milijuna stanovnika, uspio nagovoriti kompanije s jednim od trenutno najtraženijih proizvoda na tržištu – cjepivom protiv covida-19 – da prvo ispune njegovu narudžbu. Kako je to uspio? Odgovor leži u 17 održanih razgovora između Alberta Bourle, izvršnog direktora Pfizera, Benjamina Netanyahua, izraelskog premijera, i Yulija Edelsteina, izraelskog ministra zdravstva, piše FT.
Tijekom tih pregovora izraelski su političari obećali provesti jedan od najbržih programa cijepljenja na svijetu i podijeliti, odnosno ustupiti podatke Pfizeru o učinku cijepljenja na pandemiju, ali pod uvjetom da Pfizer osigura da Izrael ima zaliha cjepiva u izobilju te da nove doze stižu u zemlju bez prekida.
"Na taj će se način Pfizer moći pohvaliti svojim uspjehom, ostvariti od toga zaradu i objaviti podatke. Da nije bilo tog dogovora, kompanija nas ne bi ni pogledala, okrenula bi se stostruko većem tržištu", rekao je Edelstein u intervjuu za Financial Times.
"Cijepimo deset puta brže od Amerike"
Dok se druge zemlje bore kako bi povećale svoje zalihe cjepiva, a europske zemlje imaju ozbiljan problem zbog kašnjenja opskrbe, Izrael je već prvom dozom cijepio više od 2.6 milijuna građana. Drugu dozu primilo je nešto više od 1.1 milijuna stanovnika, uglavnom starijih od 60 godina.
"Cijepimo deset puta brže od Sjedinjenih Država. Nijedna zemlja nije uspjela ostvariti ovo što smo mi postigli", rekao je u nedjelju Netanyahu i obećao da će ovoga tjedna podijeliti još milijun doza.
"Dali smo jasno na znanje Pfizeru da ni u jednoj fazi nećemo kompaniji ustupiti osobne podatke građana. No, primjerice, tvrtka će dobiti podatke o tome koliko je cijepljeno srčanih bolesnika i je li bilo posljedica, nuspojava i slično", kazao je ministar zdravstva Edelstein, a prenosi VOA.
Izrael je sklopio ugovore i s Modernom i AstraZenecom te će u ožujku uskoro primiti i njihove doze cjepiva. Do tada planira cjepivom Pfizer cijepiti većinu svoje punoljetne populacije. Još uvijek nije poznato što će Izrael učiniti s viškom zaliha. Izraelski mediji izvijestili su da su neki saveznici EU, poput Cipra, zatražili Netanyahua da njima ustupi dodatne doze, no Edelstein je negirao ta izvješća.
Podaci koji su vrjedniji od novca
Izrael je, dakle, u ovom slučaju povukao pametan potez i ponudio nešto što Pfizeru vrijedi možda i više od novca - podatke. U gospodarstvu 21. stoljeća podaci su gotovo jednako vrijedni ili čak vrjedniji od jednokratne gotovine jer mogu stvoriti konstantni prihod novca, piše Financial Times.
Jedna malena država poput Izraela uspijeva tako imunizirati svoje stanovništvo mjesecima prije daleko moćnijih i bogatijih zemalja, dijelom zbog rane narudžbe cjepiva (a navodno su platili i nešto veću cijenu), ali i dijelom zbog dijeljenja podataka o pacijentima nakon cijepljenja.
Korist je očita za obje strane. Izrael je dobio doze cjepiva i zaštitio svoje građane i gospodarstvo brže nego bilo koja druga zemlja na svijetu, a Pfizer je dobio vrijedne podatke s terena o svom cjepivu te je tako u vrlo kratkom roku pokazao da je njihovo cjepivo uistinu učinkovito kada se primijeni na veliku količinu populacije.
Svi bismo mogli nešto naučiti iz primjera Izraela, piše Bloomberg. Podaci se mogu dijeliti efikasnije od doza. Premijer Netanyahu smatra da će informacije prikupljene u Izraelu pomoći drugim zemljama u razvijanju strategije za zaustavljanje širenja epidemije.
Sjajni rezultati programa cijepljenja u Izraelu
Samo dva tjedna nakon cijepljenja prvom dozom cjepiva koje su proizvele farmaceutske tvrtke BioNTech i Pfizer zabilježen je znatno manji broj pozitivnih testova među osobama starijim od 60 godina.
Dodatno, preliminarni podaci o stotinama tisuća Izraelaca koji su primili dvije doze cjepiva pokazuju da je ono 98% učinkovito.
"Nigdje drugdje ne možete vidjeti kako izgleda kada je procijepljena većina stanovništva. To je primjer za cijeli svijet", rekao je Yarden Vatikay, bivši voditelj izraelske nacionalne Uprave za informacije.
Kada je Pfizer sklopio ugovore s Izraelom, a kada s EU?
Izrael je 13. studenog 2020. potpisao prvotni ugovor s tvrtkom Pfizer o nabavi 8 milijuna doza potencijalnog cjepiva za covid-19. Samo dva dana ranije (11. studenog) Pfizer je objavio kako je postigao sporazum s Europskom komisijom o isporuci 200 milijuna doza državama članicama Europske unije (EU), uz mogućnost da Komisija zatraži dodatnih 100 milijuna doza.
Pfizer je tada u priopćenju naveo kako će isporuke cjepiva Europskoj uniji započeti do kraja 2020. godine, ovisno o uspjehu kliničkih istraživanja i odobrenju regulatora.
No 6. siječnja Izrael sklapa dodatni ugovor s Pfizerom u kojem ta farmaceutska kompanija obećava da će Izraelu dostaviti dovoljno cjepiva za cijepljenje cjelokupne punoljetne populacije u zamjenu za epidemiološke podatke. Sporazum možete pročitati ovdje.
Kritike Europske unije na račun Pfizera
Iako Pfizer smatra da impresivnom isporukom cjepiva Izraelu i istodobnim kašnjenjem isporuke Europskoj uniji nije prekršio ni jedan od sporazuma, dobio je oštre kritike od Europske unije.
Naime, Pfizer je prije dva tjedna priopćio kako do početka veljače zemljama članicama EU nije u mogućnosti isporučiti ranije dogovorene tjedne količine cjepiva te su se članice EU koje su naručile cjepivo te tvrtke zabrinule da bi isporuke doza mogle stizati sa zakašnjenjem od "tri do četiri tjedna".
"Zbog hitne potrebe za cijepljenjem većeg broja ljudi istražili smo inovativne načine za povećanje broja doza koje možemo isporučiti ove godine i sada vjerujemo da potencijalno možemo isporučiti približno 2 milijarde doza do kraja 2021. godine", poručili su nedavno iz Pfizera.
"Ovaj tjedan vratit ćemo se izvornom rasporedu isporuka u Europsku uniju, uključujući i u Hrvatsku, dok će povećane isporuke početi od 15. veljače. Tako ćemo u potpunosti ispuniti dogovor i isporučiti dogovorene količine cjepiva u prvom kvartalu, dok će one u drugom biti znatno veće", dodali su.
Capak o kašnjenju Pfizerova cjepiva: Razočarani smo
Kašnjenje doza kompanije Pfizer komentirao je i šef HZJZ-a Krunoslav Capak.
"Pfizer nam je smanjio broj doza za sljedeće tri isporuke. Ono što nam dolazi u sljedeća dva tjedna je smanjeno za 14 kutija, po 975 doza. Mi smo dobili 11 kutija cjepiva manje, to nas razočarava i otežava nam provedbu plana cijepljenja. Sve količine koje imamo čuvamo za docjepljivanje", rekao je nedavno šef HZJZ-a Krunoslav Capak.
Talijanske vlasti uputile su pismo kompaniji Pfizer u kojem ju pozivaju da poštuje svoje ugovorne obveze oko isporuke cjepiva te da raspravljaju o tome hoće li poduzeti daljnje korake na nacionalnoj i europskoj razini.
Pfizer je ranije objavio da će nadoknaditi zaostatak u opskrbi izmjenama proizvodnog procesa koje će ojačati proizvodnju. Ako ne ispuni ugovorne obveze, ta bi tvrtka mogla biti optužena za kršenje ugovora koji je potpisala s EU, rekao je jedan izvor upoznat sa situacijom.
Problemi između EU i AstraZenece
Kao što smo već spomenuli, Pfizer nije jedina kompanija koja je najavila kašnjenje isporuke cjepiva u EU. To je učinila i AstraZeneca koja je nedavno najavila da će u prvom kvartalu ove godine smanjiti isporuku svojeg cjepiva.
Pascal Soriot, glavni izvršni direktor AstraZenece, rekao je jučer medijima da se ugovor s Europskom unijom temelji na klauzuli koja propisuje da kompanija mora dati sve od sebe kako bi ispunila svoje ugovorne obveze i da ih ugovor ne obvezuje na točno određene vremenske rokove za isporuku cjepiva.
Europski dužnosnik mu je na to danas odgovorio kako je takva klauzula standardni dio ugovora o proizvodu koji je u razvoju te je zatražio od AstraZenece da detaljnije objasni EU zašto je odlučila smanjiti isporuke cjepiva.
Europska unija potpisala je ugovor s AstraZenecom o isporuci 400 milijuna doza cjepiva. Hrvatska je od AstraZenece naručila 2.7 milijuna doza.
Soriot je objasnio da proizvodnja "kasni dva mjeseca u odnosu na predviđeni plan", a djelomično je odgovornost prebacio i na EU zbog "kasnijeg potpisivanja ugovora".
"Stvar je komplicirana, posebno u ranoj fazi u kojoj morate riješiti sve moguće probleme. Vjerujemo da smo riješili ta pitanja i da u osnovi zaostajemo dva mjeseca za predviđenim planom", kazao je.
"Imali smo sličnih problema u opskrbnom lancu Ujedinjenog Kraljevstva, ali je Britanija potpisala ugovor tri mjeseca prije EU. Dakle, s Britanijom smo imali dodatna tri mjeseca da popravimo sve što pođe krivo. Bih li želio da radimo bolje? Naravno. Ali, znate, ako u veljači isporučimo ono što planiramo, to nije malo. Planiramo Europi isporučiti milijune doza, to nije malo", kazao je čelnik AstraZenece.
Kao odgovor na kašnjenje opskrbom cjepiva, EU bi mogla ograničiti izvoz cjepiva proizvedenih na njezinom teritoriju. Povjerenica za zdravstvo Stella Kyriakides rekla je da će tvrtke koje proizvode cjepivo na prostoru EU morati "unaprijed obavijestiti kad god žele izvesti cjepiva u treće zemlje".
Naglasila je da će "poduzeti sve mjere potrebne za zaštitu svojih građana".