Kalifornijska tvrtka Nvidia, vodeći svjetski proizvođač čipova za umjetnu inteligenciju koji pokreću podatkovne centre, našla se u unakrsnoj vatri trgovinskih napetosti između Sjedinjenih Država i Kine. Ovaj tehnološki div, čija se tržišna kapitalizacija približava vrtoglavih 5 bilijuna dolara (eng. trillon), doživio je strelovit rast zahvaljujući svojim naprednim čipovima koje koriste tvrtke poput OpenAI-ja, tvorca popularnog chatbota ChatGPT, piše CNN.
Međutim, Nvidijina vodeća tehnologija postala je ključni pregovarački ulog u trgovinskom sporu koji je pokrenuo predsjednik Donald Trump, a koji je eskalirao zbog carina i sporova oko rijetkih minerala. To je zakompliciralo odnos tvrtke s Kinom, gdje je ostvarivala oko 25% svoje prodaje. Popularnost je Nvidiju uplela i u kontroverze oko potencijalnog omogućavanja Kini da zaobiđe izvozna ograničenja.
"Nvidia se našla usred dvije vrlo važne stvari: trgovinskog spora između Kine i Sjedinjenih Država… ali što je još važnije, umjetna inteligencija postala je pitanje nacionalne sigurnosti", rekao je Gil Luria, voditelj tehnološkog istraživanja u D.A. Davidsonu. Izvršni direktor Nvidije, Jensen Huang, upozorio je da će ograničavanje prodaje američkih AI čipova Kini u konačnici potaknuti kineske programere da stvore vlastite alternative.
Jensen Huang (62), rođen na Tajvanu, suosnovao je Nvidiju 1993. godine i vodio je do vrha tijekom procvata umjetne inteligencije. Nakon što su ga roditelji s 9 godina poslali u SAD, diplomirao je na sveučilištima Oregon State i Stanford. Prije Nvidije, radio je kao dizajner mikroprocesora u konkurentskom AMD-u. Njegovo bogatstvo danas se procjenjuje na 167 milijardi dolara, a na Tajvanu ga tretiraju kao rock zvijezdu zbog uspjeha u AI utrci.
"Zaista je neobično imati nekoga tko može od pokretanja tada vrlo malog tehnološkog startupa dovesti ga do izvanredne razine uspjeha do koje je Nvidia narasla", komentirao je John Villasenor s Brookings Institutiona.
Nvidia je praktički stvorila arhitekturu za razvoj umjetne inteligencije, što je dovelo do eksplozije potražnje za njezinom tehnologijom. Tvrtka pokreće podatkovne centre koji podržavaju AI te je ključni dobavljač čipova na globalnoj razini.
U rujnu je najavljeno da će Nvidia uložiti do 100 milijardi dolara u OpenAI i osigurati mu čipove za podatkovne centre do kraja 2026. godine. Glavni konkurent joj je AMD, s kojim se bori za partnere poput OpenAI-ja.
"Konkurencija je nedvojbeno stigla. Kupci će odabrati najbolji tehnološki skup za pokretanje najpopularnijih komercijalnih aplikacija i modela otvorenog koda na svijetu. Nastavit ćemo raditi na stjecanju povjerenja i podrške glavnih programera posvuda", poručio je glasnogovornik Nvidije u izjavi za CNN.
Posljednjih godina američka vlada nastoji ograničiti kineski pristup američkoj tehnologiji kako bi usporila napredak Pekinga u umjetnoj inteligenciji. Trump je taj trend nastavio u travnju, ograničivši Kini pristup čipovima, uključujući Nvidijin H20. Ta su ograničenja uvrijedila Kinu, koja je uzvratila ograničavanjem kupnje čipova svojim tvrtkama.
Ipak, Bijela kuća nedavno je promijenila stav. "Želite Kinezima prodati dovoljno da se njihovi programeri navuku na američki tehnološki skup", izjavio je u srpnju ministar trgovine Howard Lutnick.
Trump je u kolovozu odobrio prodaju čipova Kini, predloživši da Nvidia i AMD daju 15% prihoda od prodaje u Kini Sjedinjenim Državama u zamjenu za izvozne dozvole. No, Peking nije pokazao interes, a napetosti su eskalirale.
Kina je pojačala uvozna ograničenja, a Trump je jučer zaprijetio uvođenjem 100% carine na kinesku robu od 1. studenog. "Nije jasno kako će se sve ovo riješiti", rekao je Luria, dodajući kako Kina vjeruje da "zaustavljanje prodaje Nvidijinih čipova Kini stvara određenu polugu za SAD u pregovorima."
Dužnosnici Ministarstva trgovine istražuju pomaže li Nvidijin kupac, singapurska tvrtka Megaspeed, Kini da zaobiđe izvozna ograničenja, izvijestio je New York Times. Vjeruje se i da su Nvidijini H20 čipovi doprinijeli razvoju DeepSeeka, naprednog kineskog AI modela koji je zabrinuo Silicijsku dolinu. Stručnjaci upozoravaju da bi Kina mogla dobiti pristup čipovima i preko crnog tržišta, kupujući ih od trećih zemalja.
"Veće je pitanje je li kontraproduktivno ako jače pritisnemo da ograničimo globalni pristup Nvidijinim proizvodima? Jer to prisiljava te zemlje da ubrzaju vlastiti tempo inovacija", zaključio je Arun Sundararajan, profesor na NYU Stern School of Business.