Kad čujete "državni poticaji", znajte da se radi o još jednoj pljački našeg novca

Foto: Jurica Galoic/PIXSELL

"NE zaboravimo temeljnu činjenicu – država nema izvora novca, osim novca koji građani sami zarade. Ako država želi potrošiti više, to može samo tako da pozajmi vašu ušteđevinu ili vas više oporezuje, pri čemu nije dobro razmišljati da će netko drugi platiti – taj drugi ste vi. Ne postoji javni novac – postoji samo novac poreznih obveznika."

Ovu jednostavnu i potpuno točnu izjavu o javnim financijama izrekla je barunica Margaret Thatcher na Konvenciji Konzervativne stranke već davne 1983. godine.

To je sve što morate znati o javnom novcu – svaki poticaj, svaku subvenciju, svako proračunsko plaćanje plaćate vi. Plaćate iz svojih plaća, ušteđevina, mirovina. Nemojte misliti da će platiti "neki bogatiji" jer, realno, stvarno bogati ne žive od klasične plaće i imaju cijeli niz instrumenata kako će smanjiti svoj iznos poreza.

Ukratko – kada platite 25% PDV-a, kada platite porez na dohodak, kada kupite gorivo (tu pola ide državi!), kada s tako oporezovanom plaćom kupite nekretninu pa i tu platite porez na kupnju nekretnina – od svega toga ide novac državi. Tek onda država taj vaš novac isplaćuje za različite svrhe, koje već odredi.

Vi svoj novac porezom dajete političarima, bilo hrvatskim bilo europskim, a onda političari to po nekom svom nahođenju dijele. Kako je netko rekao, zahvaljivati političarima na dijeljenju javnog novca je kao zahvaljivati bankomatu jer vam je isplatio vaš novac.

Država prvo uzme, namiri sebe, a onda isplaćuje što je ostalo

Dakle, da bi država isplatila neke poticaje, prvo je potrebno da vam uzme novac. Onda namiri cijeli sustav – od poreznika koji nadzire uzimanje vašeg novca preko političara koji postavlja kriterije za podjelu do službenika koji provodi samu podjelu. Na kraju dobijete nešto natrag, dio toga što su vam uzeli, i to ako sve ide pošteno. Ako se telefonom dijeli stranačkim i drugim prijateljima, kao u aktualnoj aferi smijenjenog ministra – dobijete još i manje.

Država naravno treba financirati neke stvari u kojima nema komercijalnog interesa. Bazične znanosti ne donose zaradu – financiranje istraživanja iz fizike i jedan CERN donijeti će vam novac tek u dosta dalekoj budućnosti. Istraživanje svemira također košta – no podignut će tehnološku razinu cijele industrije neke države.

No poticaji za sve i svašta, koje danas imamo u Hrvatskoj i šire u Europskoj uniji, dovode do toga da političari, ionako iznimno moćni, postaju polubožanstva koja novcem koji su vam uzeli mogu pogurati sebi bliske firme ili cijele industrije. Veliki poticaji ujedno znače velike poreze – drugačije ne ide.

Vjerujete li da političari znaju s novcem bolje od vas?

Cijeli sustav poticaja, potpora, subvencija i drugoga što su razvile i Hrvatska i Europska unija temelji se upravo na tome da vam visokim porezima uzmu novac pa ga onda dijele po nekim svojim političkim, ili još gore, koruptivnim kriterijima. Da političari dobro znaju s novcem – vodili bi firme, a ne bi radili za relativno male plaće javnog sektora.

Vjerovanje u cijeli taj sustav potpora i poticaja je, najjednostavnije rečeno, vjerovanje da će političari znati s vašim i novcem vaše obitelji bolje od vas samih. I to u slučaju kada žele djelovati sasvim pošteno i sukladno svojem najboljem znanju.

Štoviše, čak i kada se izgubi svrha poticaja, oni ostaju jer politika ne želi maknuti ruke od vašeg novca i time smanjiti svoj utjecaj. Prvo je cijeli europski model poljoprivrednih poticaja postao besmislen i štetan. Nekada davno ti su poticaji uvedeni kako bi se pomoglo poljoprivredi, no već dugo Europa ima poljoprivredne viškove, a proizvodnja se i dalje potiče.

Štoviše, potiče se ne po prinosu, nego po površini, pa onda imamo stanje gdje, kao u nas, poticaji rastu, a proizvodnja pada. Novi Zeland je ukinuo poljoprivredne poticaje i ništa loše se nije dogodilo, dapače snažno su unaprijedili svoju poljoprivredu jer se seljaci sada bore za prinos i cijenu, a ne za poticaj.

Uzmimo za primjer i poticaje za električne automobile – ako ste hrvatska srednja ili viša srednja klasa, vozite polovni automobil jer su trošarine za one nove ogromne. Istovremeno, ako ste za hrvatske prilike dobrostojeći, država će vam subvencionirati kupnju novog električnog automobila. Znači, oni koji imaju manje, pomažu onima koji imaju više.

Slično tome i subvencije na kamate za stanove – plaćaju ih svi kako bi jedna kategorija građana, oni sa za Hrvatsku višim primanjima, mogla kupiti stan. No te subvenciju pritišću i tržište, pa cijene stanova rastu, što traži veće kredite za te iste stanove.

Na prvi pogled plemenitim subvencijama za kupnju stana (političari će to lijepo zakamuflirati – mlada obitelj, dom, djeca, slika k'o s razglednice) u biti se bogate dioničari i uprave banaka, a vjerujte, plaće članova uprava banaka su dovoljno velike da im ne morate uplaćivati dodatne bonuse. Ne bi li bilo bolje samo smanjiti poreze?

Novac za poticaje, potpore i subvencije samo je više novca političarima

Cijela ta priča o potporama, subvencijama i poticajima je, osim u vrlo malom broju slučajeva, laž koja odgovara samo političarima kojima dajete dodatnu polugu vladanja i dodatnu polugu korupcije. Polugu u koju su toliko sigurni da koruptivne, kriminalne radnje dogovaraju preko SMS poruka.

Da malo porazmislite o drugom modelu države umjesto one koja vam velikim porezima uzme većinu novca kako bi ga političari dijelili? Recimo na narednim izborima podržite one koji su za malu državu malih poreza, gdje će vaš novac ostajati vama i gdje ćete vi upravljati svojim teško zarađenim novcem umjesto da ga dajete političarima kako bi ga dijelili po nekim vlastitim kriterijima, bilo zamaskiranim u političku volju države ili Europske unije bilo izravno, korupcijom? 

Državni poticaji su zlo. Zlo i generator korupcije. A ako zaista želite (što zna biti ponekad opravdano) pomoći neki razvoj – to se rješava tako da se toj industriji, proizvodima ili uslugama smanji porezno opterećenje. Jednostavno, maknite političare od novca koji ste teško, svojim radom zaradili.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.