Već i sam pogled na bolesnu osobu, čak i s udaljenosti koja isključuje mogućnost zaraze, može aktivirati alarmne sustave u našem tijelu. Novo istraživanje otkriva fascinantnu povezanost između onoga što vidimo i reakcije našeg imunosnog sustava, prenosi Science Alert.
Znanstvenici su koristili virtualnu stvarnost kako bi istražili koliko naš mozak reagira na znakove bolesti. Kada su sudionici promatrali virtualni avatar koji je pokazivao jasne simptome, poput osipa, njihov mozak je reagirao, a imunosni sustav prešao u stanje visoke pripravnosti. Usporedbe radi, pri pogledu na zdravog avatara takva aktivacija nije zabilježena, a ni krvni nalazi nisu pokazali porast imunosnih markera.
Među markerima koji su reagirali nalaze se i urođene limfoidne stanice (ILC), koje inače rastu kada je tijelo izravno izloženo patogenu. Ovo istraživanje je pokazalo da je za njihovu aktivaciju dovoljna sama vizualna percepcija prijetnje.
"Zajedno, ovi podaci pokazuju da ILC-ovi reagiraju na infekcije ne samo kada su otkriveni u tijelu, već i kada se obrađuju kao potencijalna prijetnja koja se približava tijelu", piše međunarodni tim autora, predvođen imunologinjom Sarom Trabanelli sa Sveučilišta u Lausannei u Švicarskoj.
Analizom podataka pomoću strojnog učenja, istraživači su potvrdili da aktivnost mozga zadužena za detekciju prijetnji izravno utječe na imunosni odgovor. Zanimljivo je da je najjača moždana reakcija zabilježena kada je bolesni avatar bio najudaljeniji. Neka od aktiviranih područja mozga ista su ona koja reagiraju i nakon primanja cjepiva protiv gripe, što sugerira da se mozak preventivno priprema za borbu.
U jednom od testova, u kojem je sudjelovalo 248 zdravih odraslih osoba, sudionici su imali zadatak pritisnuti gumb čim osjete dodir na licu. Pokazalo se da su reagirali brže kada su u virtualnoj stvarnosti gledali bolesnu osobu, u usporedbi s gledanjem neutralnog ili uplašenog avatara. To upućuje na to da je mozak bio u stanju pripravnosti zbog vizualnog signala bolesti.
Znanstvenici vjeruju da se radi o evolucijski razvijenom mehanizmu "borbe ili bijega". "Ovi nalazi sugeriraju integriranu neuro-imunološku reakciju kod ljudi na prijetnje infekcijom, ne samo nakon fizičkog kontakta", zaključuju autori studije objavljene u časopisu Nature Neuroscience.