Tisuće ljudi marširale su u subotu sicilijanskim gradom Messinom prosvjedujući protiv vladinog plana izgradnje mosta koji bi povezao talijansko kopno sa Sicilijom u sklopu ogromnog infrastrukturnog projekta vrijednog 13,5 milijardi eura.
Prosvjednici se žestoko protive projektu mosta preko Mesinskog tjesnaca zbog njegovog opsega, opasnosti od potresa, utjecaja na okoliš i mogućnosti uplitanja mafije.
O izgradnji mosta koji bi povezao Siciliju s ostatkom Italije raspravlja se desetljećima, ali je provedba uvijek odgađana zbog niza zabrinutosti. Međutim, prekretnica se dogodila ovog tjedna kad je projekt odobrio vladin odbor koji nadzire strateška javna ulaganja.
Ministar prometa Matteo Salvini, glavni politički podupiratelj projekta, nazvao ga je "najvećim infrastrukturnim projektom na Zapadu".
Salvini je naveo studije koje procjenjuju da bi projekt stvorio do 120.000 radnih mjesta godišnje i pomogao u poticanju gospodarskog rasta u ekonomski zaostaloj južnoj Italiji. Milijarde eura uložile bi se u poboljšanja okolnih cesta i infrastrukture.
Protivnici nisu uvjereni ovim argumentima. Također su ljuti što bi oko 500 obitelji ostalo bez svojih domova kako bi se most izgradio. "Mesinski tjesnac se ne smije dirati", vikali su prosvjednici dok su marširali Messinom.
Mnogi su nosili transparente na kojima je pisalo "Nema mosta". Organizatori su procijenili da se na prosvjedu okupilo 10.000 ljudi. Predloženi most protezao bi se na gotovo 3,7 kilometara s visećim dijelom od 3,3 kilometra. Nadmašio bi turski most Canakkale za 1277 metara i postao najduži viseći most na svijetu.
Preliminarni radovi mogli bi započeti već krajem rujna ili početkom listopada, ovisno o odobrenju talijanskog Revizijskog suda. Potpuna izgradnja trebala bi započeti 2026. godine, a završetak je predviđen između 2032. i 2033. godine.
Planovi za most više su puta odobravani i otkazivani otkako je talijanska vlada prvi put zatražila prijedloge za izgradnju mosta 1969. godine. Administracija premijerke Giorgie Meloni oživjela je projekt 2023. godine.
S tri trake za automobile u svakom smjeru, okružene dvokolosiječnom željezničkom prugom, most bi imao kapacitet za prijevoz 6000 automobila na sat i 200 vlakova dnevno.
Projekt bi također mogao doprinijeti ispunjenju obveze povećanja obrambene potrošnje na 5% BDP-a, što je cilj NATO-a, jer je vlada naznačila da će most klasificirati kao obrambeni. Italija tvrdi da bi most predstavljao strateški koridor za brzo kretanje snaga i raspoređivanje opreme, kvalificirajući ga kao "infrastrukturu za poboljšanje sigurnosti".
Ekološke skupine podnijele su pritužbe Europskoj uniji, navodeći zabrinutost da bi projekt mogao utjecati na ptice selice.
Talijanski predsjednik inzistira na tome da projekt ostane podložan zakonodavstvu protiv mafije koje se primjenjuje na sve velike infrastrukturne projekte. Salvini je obećao da je sprječavanje organiziranog kriminala u projektu glavni prioritet.