Presuda je, govori Sloković u razgovoru za Index, vrlo dramatična jer nitko nije realno očekivao da bi Gotovina i Markač mogli biti osuđeni po konceptu zločinačkog pothvata. "Njihova se kaznena odgovornost temelji na pukoj činjenici da su oni bili na zapovjednim mjestima, a zločine su radili drugi ljudi. No, ti se zločini tretiraju kao prirodna posljedica akcije kojoj su oni bili na čelu", kaže Sloković. Takva praksa, ističe naša sugovornica, uopće ne postoji u statutu Stalnog međunarodnog kaznenog suda u Rimu, a mnoge države napuštaju taj koncept kaznene odgovornosti.
"Sud nije utvrdio da postoji uzročno posljedična veza između njihovog postupanja i samih zločina pa je pribjegao ovome", smatra Sloković koja tvrdi da bi obrana Gotovine i Markača u žalbenom postupku trebala pokušati srušiti upravo tezu o udruženom zločinačkom pothvatu. "To nije nemoguća misija, ali treba se dobro organizirati. Bilo bi dobro angažirati ljude iz vana i vrhunske pravne stručnjake zadužiti da napadnu koncept kojim su oni osuđeni za ovakvo kazneno djelo", kaže Sloković.
Hodak: Ovo je sasvim drugačija priča od slučaja Blaškić
Drastično pesimističniji je Zvonimir Hodak, svojevremeno odvjetnik Tihomira Blaškića, kojem je nakon žalbenog postupka izvorna presuda od 45 godina zatvora drastično smanjena, te je nedugo nakon pravomoćne presude izašao na slobodu. Gotovinini odvjetnici su se u izjave za medije nakon presude prisjetili upravo Blaškićevog slučaja. Hodak, međutim, kaže da je slučaj Blaškić bio sasvim drugačija priča.
"Nema šanse da presuda padne na žalbenom postupku zbog toga što je sud kao preambulu svega što se događao prihvatio udruženi zločinački pothvat. A to će tako i ostati, jer u suprotnom otpada i cijela presuda", kaže Hodak koji vjeruje da će zatvorske kazne Gotovini i Markaču nakon žalbe biti smanjene, ali ne drastično.
"Slučaj Blaškić je bio drugačiji jer je tada Hrvatska naknadno ponudila sudu dokaze zbog kojih je on oslobođen većeg dijela optužbi. Tu treba pohvaliti kolegu Antu Nobila, koji je to sjajno izveo. Međutim, paralelu je nemoguće povući, jer u ovom slučaju nema dodatnih dokaza koji se mogu naknadno ponuditi", kaže Hodak koji kao dodatni problem ističe i da Hrvatska u Haagu nema utjecaj i status kakav ima Srbija.