Europska industrijska proizvodnja u lipnju je gotovo stagnirala, dok je Hrvatska istaknuta među zemljama s najvećim padom, pokazali su podaci europskog statističkog ureda.
Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u eurozoni smanjila se u lipnju za 0.1 posto u odnosu na svibanj kada je, prema revidiranom podatku, pala za 0.9 posto, objavio je Eurostat. U EU je industrijska proizvodnja bila nepromijenjena u odnosu na svibanj.
Na oba područja jedino se smanjila proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara i to za 2.5 posto u eurozoni i za 2 posto u EU. Najsnažniji rast proizvodnje zabilježen je u kategoriji trajnih potrošačkih dobara, za 3.8 posto u eurozoni te za 3.2 posto u EU.
Najsnažniji rast na mjesečnoj razini ima Rumunjska
Izrazitiji rast zabilježen je i u energetskom sektoru u kojem je proizvodnja porasla za 1.9 posto u eurozoni te za 1.4 posto u EU. Najoštrije je lipnju na mjesečnoj razini potonula industrijska proizvodnja u Irskoj, za 7.8 posto. Slijede Belgija s padom od 6.5 posto te Hrvatska i Portugal s padom od po 3.7 posto.
Najsnažnije je pak porasla proizvodnja u Rumunjskoj, za 4 posto. Slijede Finska i Slovačka s porastom industrijske proizvodnje za 3.6 odnosno 2.1 posto. U odnosu na prošlogodišnji lipanj industrijska proizvodnja u eurozoni smanjila se za 3.9 posto. U svibnju je bilježila revidirani pad od 3.3 posto, izračunao je Eurostat.
U EU se smanjila za 3.2 posto nakon što je u svibnju pala za revidiranih 2.9 posto, pokazuju statistički podaci. Izrazitiji pad proizvodnje zabilježen je u kategoriji kapitalnih dobara, za 7.8 posto u eurozoni te za 7.1 posto u EU. Slijedi sektor trajnih potrošačkih dobara s padom proizvodnje za 2.1 posto u eurozoni te za 2 posto u EU.
Hrvatska na godišnjoj razini bilježi pad od 8.3 posto
U kategoriji intermedijarnih dobara došlo je do pada proizvodnje od 1.5 posto u eurozoni te od 1.2 posto u EU. Najviše je pak porasla proizvodnja u energetskom sektoru, za po 2.6 posto na oba područja. Porast je zabilježen i u kategoriji netrajnih potrošačkih dobara za 0.1 posto u eurozoni te za 0.9 posto u EU.
Najsnažniji pad industrijske proizvodnje bilježila je u lipnju na godišnjoj razini Irska, za 17.4 posto. Slijedi Hrvatska koja je u lipnju bilježila pad od 8.3 posto. U svibnju se hrvatska industrijska proizvodnja smanjila za 3.3 posto.
Latvija je također bilježila znatniji pad, od 5.5 posto. Najveći rast proizvodnje bilježila je pak Grčka, za 9.5 posto. Slijede Cipar i Malta s porastom od 8.8 odnosno 6.3 posto.