TREBAJU LI djeca od osam godina osjećati ponos pri isticanju hrvatske zastave i pri izvođenju hrvatske himne?
Prema radnoj bilježnici za drugi razred osnovne škole - trebaju.
Od osmogodišnjaka u školama traže da objasne zašto osjećaju ponos kad čuju himnu
I ne samo da trebaju osjećati nacionalni ponos na taktove hrvatske himne i na vijorenje hrvatske zastave, nego trebaju znati i objasniti zašto osjećaju taj ponos.
Doista, upravo se to traži od djece stare osam godina, u drugom razredu osnovne škole.
"Zašto osjećamo ponos pri isticanju hrvatske zastave i pri izvođenju hrvatske himne?" pita se u radnoj bilježnicu djecu koja su tek godinu ranije sjela u školske klupe, prije praznih crta koje su ponuđene za odgovor.
Autori radne bilježnice za prirodu i društvo u drugom razredu osnovne škole "Naš svijet 2" Tamara Kisovar Ivanda, Alena Letina i Ivan de Zan to su pitanje smatrali primjerenim za školarce, i to one na samom početku osnovnoškolskog obrazovanja.
No, još važnije, oni koji su u sustavu obrazovanja za to bili odgovorni, to su pitanje očito smatrali primjerenim takvu radnu bilježnicu odobrili i poslali na školske klupe. Ministarstvo smo upitali smatraju li to i dalje primjerenim i ako ipak ne smatraju, namjeravaju li što poduzeti.
Ministarstvo: Do sada nije bilo prigovora na radnu bilježnicu
"Navedena radna bilježnica NAŠ SVIJET 2 nalazi se u Katalogu koji je odobren 2014./2015. godine. Postupak odobravanja sukladno tada važećoj proceduri bio je sljedeći- radne bilježnice je prosuđivalo Povjerenstvo sastavljeno od stručnjaka za to područje, a temeljem pozitivnog mišljenja tog Povjerenstva, odluku o uvrštavanju u katalog je donio ministar. Napominjemo kako do sada nije bilo prigovora na tu radnu bilježnicu", odgovorilo nam je Ministarstvo.
Sugerirali su tako da je ta odluka donesena u prošlom mandatu, za vrijeme drugog ministra, ali i da se do sada na radnu bilježnicu nitko nije žalio.
"Novi kurikulumi koji se trenutno provode u prvom, petom i sedmom razredu osnovne škole i prvom razredu srednje škole, a od iduće godine zahvaćaju, između ostalog, i drugi razred osnovne škole predviđaju sljedeće: Priroda i društvo vezano uz opis koncepta Pojedinac i društvo izdvajamo: 'Izgradnja nacionalnoga identiteta ima svoj temelj u obiteljskoj zajednici pri čemu dijete upoznaje svoj materinski jezik i razvija svijest o nacionalnoj pripadnosti, a nastavlja s upoznavanjem povijesti svoga zavičaja i domovine te očuvanjem baštine. Pritom pojedinac razvija građansku, kulturnu, etičku, ekološku i zdravstvenu svijest te postaje odgovoran i aktivan građanin koji djeluje i pridonosi boljitku zajednice izgrađujući sebe.' Ishod učenja u drugom razredu osnovne škole, a vezano uz spomenuti koncept glasi: 'Učenik uspoređuje ulogu i utjecaj pojedinca i zajednice na razvoj identiteta te promišlja o važnosti očuvanja baštine.' U kurikulumu Građanskog odgoja i obrazovanja u domeni Demokracija navodi se sljedeće: 'Odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo jača društvenu povezanost, međusobno razumijevanje i solidarnost i potiče razvoj domoljublja'", stoji još u odgovoru Ministarstva obrazovanja Indexu.
Sveučilišni profesor: Ovo je neprimjereno, djeci se prenosi estradizirani ponos
Sveučilišni profesor Damir Bakić za Index je rekao kako je pitanje u kojem se djeci sugerira da obrazlažu svoj ponos prema zastavi i himni neprimjereno, posebno s obzirom na dob učenika.
"Moram priznati da nisam upućen u problematiku svakog pojedinog osnovnoškolskog udžbenika, ali naravno da je jasno da je pitanje neprimjereno, posebno dobi učenika. Ponos koji se osjeća prema zajednici je pozitivan osjećaj, ali to pitanje se jednako može postaviti ili ne postaviti u drugim zemljama. Mislim da je neprimjereno pritiskati tako malenu djecu, posebno s potrebom da artikuliraju taj ponos. Puno vrjednije je to da taj ponos gradimo, da im to pokažemo na primjeru zaštite okoliša, u poštovanju različitosti, u građenju mostova. Ponos bi trebalo graditi, i to djelima, a ne riječima. Ovako se maloj djeci kod lijevak prenosi estradizirani ponos. Što ta djeca mogu artikulirati o ponosu prema Hrvatskoj u drugom razredu osnovne škole osim kroz neke uniforme i estradne parade?", zapitao se Bakić.
Bivši ministar: To je u svakom slučaju indoktrinacija
I bivši ministar znanosti Neven Budak ovakvo pitanje djeci smatra problematičnim.
"Zašto da dijete od sedam godina osjeća ponos? Stvarno ne znam. Zato što su mu rekli. Pretpostavljam da se ponos može osjećati samo na temelju vlastitog iskustva. To u svakom slučaju je indoktrinacija, ne mora se svaka indoktrinacija a priori smatrati negativom, ali mora biti smisleno, a ne besmisleno. Postaviti ovakvo pitanje djetetu te dobi mi se čini besmisleno. Mislim da je bolje da se to stječe iskustvom, pravi se ponos može steći tek osobnim iskustvom", rekao je za Index Budak.
Što djeca od sedam ili osam godina mogu znati o Hrvatskoj osim onoga što im kažu kod kuće i u školi?
Stavimo li na stranu to što je pitanje osjećaja ponosa na samo podizanje zastave i intoniranje himne samo po sebi vrlo diskutabilno, ne treba naglašavati koliko je tek problematično kada su djeca dovedena u situaciju da s osam godina života opisuju ponos koji osjećaju kada vide da se podiže zastava ili kada zasvira hrvatska himna. Valjalo bi se zapitati i koliko Hrvatska uopće daje razloga za ponos, od obrazovanja nadalje, djeci koja će za nekoliko godina biti sama u stanju procijeniti koliko su i jesu li i uopće ponosna na ovakvu državu.
Što djeca od osam, ili čak sedam godina uostalom mogu naučiti o zemlji za koju, kako im unaprijed nalaže radna bilježnica za prirodu i društvo, imaju osjećati ponos? Što mogu znati o Hrvatskoj osim onoga što im je o njoj rekao netko drugi, uključujući i školu?
No sve ovo ne treba čuditi prisjetimo li se samo izjave premijera Andreja Plenkovića s početka školske godine.
Plenković zagovara intoniranje himne u školama da djeca "uče poštovati državu"
Nakon što je Index pisao o tome da učenici osnovne škole Petra Preradovića na zagrebačkoj Volovčici svakog ponedjeljka na početku prvog sata moraju slušati hrvatsku himnu, Plenković ne samo da u tome nije vidio ništa sporno, nego je i izjavio da za njega svaki radni tjedan može početi himnom da bi se mladi naučili poštovati državu.
"Što se mene tiče, svaki radni tjedan u školama može započeti s intoniranjem hrvatske himne. Držim da je važno da se mladi uče respektirati institucije i državu kroz obrazovni sustav", izjavio je Plenković.
Osim poštovanja ovakve Hrvatske, djecu očito, sudeći prema sadržaju radne bilježnice za prirodu i društvo, škola treba naučiti i kako se njome ponositi.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.