NEKOLICINA vjernika iz vukovarskog naselja Sotina u više je navrata direktno prozvala đakovačko-osječkog nadbiskupa Đuru Hranića da je štitio lokalnog svećenika Zlatka Rajčevca od teških optužbi za pedofiliju i spolno zlostavljanje njihove djece.
Pisma roditelja i župljana do kojih su došle Novosti pokazuju da je Rajčevac prijavljen Hraniću krajem 2016. godine za bludničenje nad ministranticama koje je počelo ranih 2000-ih i trajalo desetak godina. Umjesto da je svećenika odstranio iz župe i javnog djelovanja, prijavitelji tvrde da ih je Hranić sa sotinskog oltara optužio da ga kleveću.
Nakon što su nadbiskupu zaprijetili da će njega prijaviti policiji i Vatikanu, on je obavijestio Državno odvjetništvo. Prijavu je poslao tek 14 mjeseci nakon što je saznao za zlostavljanje. Dok je trajala policijska istraga, Hranić je Rajčevcu produžio svećenički mandat, premda je ovaj imao sve uvjete za redovno umirovljenje.
Vukovarski sud je na koncu potvrdio optužnicu protiv njega za zlostavljanje pet maloljetnica, ali suđenje nikad nije održano zato što je Rajčevac 2021. godine preminuo. On je negirao optužbe, a njegov odvjetnik tvrdio da se njima nastoji baciti ljaga na Katoličku crkvu u Hrvatskoj. Đakovačko-osječka nadbiskupija u odgovoru Novostima dala je do znanja kako Hranić smatra da nije učinio ništa sporno i da je slučaj Rajčevac odrađen po crkvenim i državnim propisima.
Zbog nemarnog ponašanja u slučaju Rajčevac Hranić je sredinom 2020. godine prijavljen i Vatikanu. Iz Rima nisu odgovorili na upit jesu li pokrenuli istragu temeljem zaprimljenih dokumenata.
U nastavku prenosimo dijelove teksta Novosti:
2016. Hranića posjetili članovi obitelji žrtve svećenika
U listopadu 2016. godine Hranića su u đakovačkom uredu posjetili pojedini sotinski župljani, među kojima i član obitelji žrtve svećenika Rajčevca, pišu Novosti. Obaviješten je da je Rajčevac godinama neprimjereno dirao ministranticu, pokazivao joj slike golih ženskih tijela i manipulirao s ciljem da ništa ne kaže roditeljima. Žrtvi je pokazivao i pištolj koji je nosio sa sobom, što ju je dodatno prestrašilo i potaknulo da nikome ne otkriva zlostavljanje.
Hranić je na istom sastanku dobio informaciju da ona nije bila jedina žrtva. Saznao je da je najmanje još jedna osoba proživjela slično. Nadbiskup je napravio zapisnik razgovora, iz kojeg se vidi da je pitao bi li član obitelji prijavio svećenika policiji i je li žrtva voljna razgovarati s njim. "Možda jednog dana kad (žrtva, op. a.) bude u boljem stanju. Za sada ne. Jedino što za sada želi je da vlč. Zlatko ode iz Sotina da ga više ne moraju gledati u svojoj sredini, kako on razara malobrojno stado u župi", zabilježio je Hranić ključni zahtjev sugovornika – da se svećenika makne iz Sotina, navode Novosti.
U želji da se problem riješi unutar Crkve, žrtva je otišla na jedan sastanak sa svećenikom-psihologom u savjetovalište ove nadbiskupije. U tom trenutku obitelj je vjerovala da će Katolička crkva i Hranić brzo i efikasno reagirati. No nadbiskupovo oklijevanje oko rješavanja problema počelo je istoga trena kad je saznao za ponašanje svećenika. Nakon završetka službenog dijela razgovora više puta im je rekao da su ga "doveli u neugodnu situaciju" i da mora djelovati "u roku do 15 dana". Nije jasno na koga je mislio, policiju ili Vatikan, pišu Novosti.
Hranić je po vatikanskom zakonu morao provesti istragu
U oba slučaja, međutim, imao je obavezu. Svatko u Republici Hrvatskoj dužan je prijaviti kazneno djelo bludničenja i protiv spolne slobode nad djetetom i maloljetnikom ako dođe do takvih saznanja. Kao nadređeni biskup, Hranić je po vatikanskom zakonu morao provesti "brzu i objektivnu" istragu.
Imao je pritom mandat da Rajčevca privremeno odstrani s javnih dužnosti kako bi izbjegao daljnji skandal, štetu za pojedince i zajednicu, bez obzira na ishod istrage. Detaljan i vjerodostojan opis dugogodišnjeg napastovanja djeteta, uz sumnju da ono nije jedina žrtva, Hraniću nije bio dovoljan za donošenje takve odluke.
Naime, Rajčevac nije suspendiran. U istoj župi nastavio je davati sakramente vjernicima i držati mise, u prisustvu maloljetnih ministrantica. U lipnju 2017. godine, osam mjeseci nakon sastanka s članovima obitelji žrtava u Đakovu, Hranić je prvi put poslije dobivanja tih informacija službeno došao u Sotin udijeliti sakrament krizme. U lokalnom mediju izašla je kratka vijest o događaju.
U novinskom izvještaju nije navedena Hranićeva rečenica koju je za Novosti potvrdila jedna sugovornica, prisutna toga dana u sotinskoj crkvi. Nakon što se biranim pohvalama osvrnuo na Rajčevca, Hranić je, tvrdi izvor, prozvao pojedine župljane zbog "klevetanja" njihovog svećenika. Na upit o ovom istupu Hranić nije odgovorio.
11 mjeseci od prijave svećenik i dalje radio
Dva mjeseca poslije, u rujnu iste godine, Rajčevac je i dalje obavljao svećeničke dužnosti. Prošlo je 11 mjeseci otkad je Hranić dobio uvjerljive informacije o njegovim teškim kaznenim djelima. Fotografije s lokalnih portala i društvenih mreža pokazuju da je nastavio voditi mise okružen i maloljetnim ministranticama u Sotinu i Opatovcu.
Tog mjeseca, gotovo godinu dana po zaprimanju informacija, nadbiskup je pokušao preko posrednika nagovoriti žrtvu da ona sve prijavi policiji, pišu Novosti. Nakon neuspjelog pokušaja da stupi u kontakt, stiglo mu je novo pismo od člana obitelji bivše ministrantice s čijim je slučajem upoznat na sastanku krajem 2016. godine.
Saznavši da Hranić nije poduzeo sankcije koje su od njega tražili i da je pokušao nagovoriti žrtvu da sama rješava problem s državnim vlastima, ta mu je osoba napisala da se ponaša kao da mu je vrlo lako uništiti život koji nije njegov. Poručila je da se pokajala što mu se obratila jer je shvatila da je njegovo ponašanje prema cijeloj situaciji "ništavno".
U prosincu 2017. godine, tri mjeseca nakon što mu je upućeno zadnje pismo i 14 mjeseci po dobivanju prvih informacija o zlostavljanju, iz Đakovačko-osječke nadbiskupije Državnom odvjetništvu poslan je zapisnik razgovora iz 2016. godine. Crkva je u svojoj istrazi saslušala i Rajčevca. Nisu odgovorili kad su s njime razgovarali niti je li priznao zločin ili ga je negirao.
Krenula istraga
Policijska istraga je pokrenuta. U veljači 2018. godine pripadnici MUP-a uzeli su iskaz najmanje jedne žrtve. Premda su crkveni zakoni koji reguliraju svećeničke prijestupe odvojeni od rada javnih institucija, Vatikan savjetuje biskupe da u takvom slučaju reagiraju. Ako je skoro cijelu jednu godinu odbijao privremeno maknuti Rajčevca s oltara u Sotinu i obližnjem Opatovcu, izvidi policije i dokazi koje je Hranić odavno imao bili su više nego dovoljni za takav potez. Međutim, desilo se suprotno. Fotografije pokazuju da je Rajčevac nastavio držati mise u Sotinu i obližnjem Opatovcu. Nekoliko puta i u društvu nadbiskupa Hranića. U veljači 2018. godine, u jeku policijske istrage, Hranić ga je pozvao u đakovačku katedralu sa svećenicima cijele nadbiskupije, pišu Novosti.
16. travnja 2018. godine Rajčevac je imao 75. rođendan. Prema vatikanskom zakonu, kad navrši 75 godina svaki je župnik obavezan podnijeti ostavku na dotadašnje dužnosti. Nadležni nadbiskup potom donosi odluku hoće li prihvatiti ili odgoditi njegov zahtjev, odnosno eventualno produžiti mandat "nakon što razmotri sve okolnosti osobe i mjesta" u kojem službuje.
Rajčevac je imao više od nekoliko uvjeta za završetak radnog vijeka. Osim godina i fizičke bolesti, izazivao je dodatne traume vjernicima koji su znali za njegovo zloćudno ponašanje. Međutim, Hranić ga ni tada nije umirovio.
Podignuta optužnica
Nakon istrage i prikupljanja iskaza žrtava, u studenom 2019. godine vukovarsko državno odvjetništvo podignulo je protiv njega optužnicu. Optužen je za zlostavljanje pet bivših ministrantica u istoj župi. Optužnica je obuhvaćala događaje koji su se odvijali u razmaku od gotovo 15 godina, počevši od ranih dvijetisućitih.
Rajčevac je optužen za više kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa. Za bludne radnje koje su zakonski izjednačene sa spolnim odnošajem s djetetom, za tri kaznena djela protiv spolne zlouporabe djeteta mlađeg od 15 godina i za zlouporabu položaja u navedenom kontekstu. Minimalno mu je prijetilo oko pet godina zatvora. Budući da je ista kaznena djela ponavljao s maloljetnicama, sud je imao obavezu donijeti presudu koja je po zakonu propisana za najteže od navedenih djela.
Rajčevac je pritom tvrdio da je nevin. Njegov odvjetnik Igor Plavšić tražio je od suda u Vukovaru obustavu postupka i odbacivanje optužnice iz tehničko-pravnih razloga. U odgovoru na optužnicu poručio je da činjenični navodi nisu potkrijepljeni dokazima iz prethodnog stadija postupka. Optužnicu je potom opisao kao napad na Katoličku crkvu. "Nameće se zaključak da se u konkretnom slučaju radi o progonu katoličkog svećenika te postupanju s namjerom da se baci ljaga na Katoličku crkvu", naveo je Plavšić. Đakovačko-osječka nadbiskupija nije nam odgovorila na pitanje jesu li financirali ovakvu obranu optuženog Rajčevca.
Sud u Vukovaru prihvatio je optužnicu 10. siječnja 2020. godine. Suđenje, međutim, nikad nije održano. Do daljnjeg je odgođeno zbog epidemije Covida. Rajčevac, koji je iz Sotina u međuvremenu preseljen u đakovački dom za svećenike, razriješen je službe 21. ožujka 2020. godine dekretom Đure Hranića. Dan poslije je umirovljen. Imao je 76 godina i 11 mjeseci. Rajčevac je preminuo 9. svibnja 2021. godine u KBC-u Osijek.
Hranić: Bio je čovjek pun empatije, veoma osjećajan
Misu zadušnicu u njegovom rodnom Šagu pored Valpova predvodio je pomoćni biskup đakovačko-osječki Ivan Ćurić. U prisutnosti brojnih svećenika ove nadbiskupije, najzapaženiji istup na posljednjem ispraćaju imao je Ćurićev nadređeni, nadbiskup Đuro Hranić.
"Bio je čovjek pun empatije, veoma osjećajan, koji je volio svoje župljane. Bolno je proživljavao njihova stradanja te je slušao patnje i dijelio bol preživjelih župljana", rekao je Hranić o Rajčevcu, dodajući da se "nikada nije žalio, nego je sve tiho i strpljivo nosio" i da je uz to "živio doista skromno, siromašno i isposnički".
Nekoliko mjeseci prije njegove smrti, u rujnu 2020. godine, Hranić je zbog ovog slučaja prijavljen Vatikanu. Iz Kongregacije za nauk vjere, krovnog vatikanskog tijela za svećeničko zlostavljanje i sankcioniranje biskupa, nisu odgovorili na pitanje jesu li pokrenuli istragu nakon što je prijavljen 2020. godine. Uoči objave teksta u dvije mail-poruke Hraniću Novosti su tražile da se očituje na sve problematične detalje iz ove priče. Nadbiskup nije odgovorio na većinu pitanja.
Nadbiskupija: Hranić je poduzeo sve potrebne istražne i obavijesne korake
Nadbiskupijski ured za štampu poslao je jedan dopis u kojem su dali skraćen prikaz Hranićeve verzije priče. Rekli su da je on "poduzeo sve potrebne istražne i obavijesne korake".
"Nadbiskupski ordinarijat bio je također upoznat s činjenicom da osoba koja je navedena kao oštećena nije spremna osobno govoriti o navedenim doživljajima od strane svećenika Rajčevca, osim u sklopu duhovno-psihološkoga savjetovanja, što je učinila u okviru jednoga od savjetovališta u krilu Đakovačko-osječke nadbiskupije", piše u odgovoru.
Nadbiskupski ordinarijat zatražio je i "očitovanje samoga svećenika Zlatka Rajčevca, koji je u vrijeme izjava o navodnom zlostavljanju već bio u poodmakloj dobi i dijelom narušenoga zdravstvenoga stanja". "Ordinarijat je o primljenim navodima uputio pisanu obavijest nadležnim tijelima Državnoga odvjetništva. "Nakon izvidnih radnji Ordinarijat je o navedenom slučaju, zajedno s prikupljenim saznanjima do kojih je tada mogao doći, informirao i nadležno tijelo Svete Stolice, tj. Kongregaciju za nauk vjere", stoji u odgovoru.