HDZ-ova ministrica kaže da je dnevnom tisku najteže pa njima moramo dati najviše

Foto: Hina, Index

UNATOČ činjenici da je naslov dokumenta Ministarstva kulture Prijedlog nacrta Zakona o medijima - za radnu skupinu, u tom ministarstvu koje vodi HDZ-ovka Nina Obuljen Koržinek, i danas nam kažu kako Ministarstvo kulture i medija nije uputilo nacrt prijedloga Zakona o medijima, već se radi o tome da je Radnoj skupini dostavljen radni tekst - materijal za raspravu. 

>> HDZ želi prisiliti građane da plaćaju Večernji, Slobodnu i ostale koji hvale vladu

>> HND: Vlada novim zakonom želi do kraja uništiti novinarstvo i uvesti potpuni mrak

"Ovisno o mišljenjima i raspravi, tek će se unutar Radne skupine pripremiti nacrt prijedloga Zakona koji će biti upućen u javnu raspravu", kažu nam iz Ministarstva kulture. 

Od Ministarstva kulture zatražili smo da nam pojasni činjenicu da je u njihovom dokumentu, prijedlogu Nacrta Zakona o medijima, razvidno da bi najveći dio potpora i olakšica išlo upravo medijskim kućama koje drže dnevne novine poput Slobodne Dalmacije, Večernjeg lista ili Jutarnjeg lista. Pitali smo ih smatraju li opravdanim one kritike koje kažu da je riječ o zahvali aktualne politike upravo tim medijima.

"Dnevnim izdanjima je najteže"

"Vezano uz predložene mjere potpore nakladnicima tiska, riječ je o prijedlogu koji je usvojen u brojnim europskim državama jer je opće poznata činjenica da su troškovi distribucije dnevnih tiskanih izdanja u Hrvatskoj iznimno visoki i da su troškovi poslovanja koje imaju ti nakladnici neusporedivi s onima nakladnika isključivo elektroničkih izdanja", stoji u odgovoru Ministarstva kulture. Kako pojašnjavaju, ako se prihvati takav model, bit će potpuno neutralan.

>> Ministrica izradila prijedlog nacrta Zakona o medijima. Sad tvrdi: To nije nacrt

"Tvrdnja da tiskani mediji podržavaju vladu, a koju na žalost plasira predsjednik Milanović i neki drugi u javnom prostoru, uvreda je i nepoštovanje prema profesionalnim novinarima i urednicima koji rade u tiskanim medijima, stoga je Ministarstvo kulture i medija oštro odbacuje", odgovaraju iz Ministarstva kulture. 

Podsjetimo, jedna od mjera kojima se podupire samo dnevni tisak bila bi organizirana preko Hrvatske pošte, kojoj bi išao novac, a visina potpore, prema prijedlogu nacrta Zakona o medijima, određivala bi se prema posebnim formulama koje bi uključivale broj pretplatnika. 

Porez na internet ide tiskanim izdanjima: To su europske prakse

"Vezano uz pitanje o distribuciji putem Hrvatske pošte, moguće Vam je promaknulo da je prije nekoliko godina Hrvatska pošta preuzela distribuciju tiska, što nije bila odluka ni Vlade ni ovog Ministarstva, nego poslovni dogovor nakladnika tiska i Hrvatske pošte. Napominjemo da je takav model primijenjen u nekoliko europskih država", kažu nam iz Ministarstva kulture. 

>> Hasanbegović novinarima: Ovo što vam radi HDZ vam ni ja ne bih napravio

Internetske portale koji nemaju tiskana izdanja prijedlog nacrta Zakona o medijima gotovo da i ne spominje, osim neizravno kada je riječ o porezu na internetsko oglašavanje. Naime, predviđa se porez u visini od 10 posto, a sredstva od tog poreza išla bi tiskanim medijima. 

"Raspravljamo u okviru prihvaćenih europskih modela. U ovom trenutku, dok se načelno ne postigne konsenzus, nisu se izračunavali mogući postotci niti se razrađivao model", tvrde u Ministarstvu kulture. 

Podsjetimo da u prijedlogu nacrta Zakona o medijima doslovno stoji da bi se novac uzet iz tog poreza usmjerio na potporu tiskanim medijima, odnosno Fondu za poticanje pluralizma, iz kojeg se isplaćuju državne potpore tiskanim medijima. 

Ako 15 posto ide lokalnim medijima, što ne bi 20 posto išlo dnevnom tisku?

Prijedlogom nacrta Zakona o medijima kojeg je izradilo Ministarstvo kulture definiralo bi se da tijela državne uprave, agencije i javne ustanove moraju najmanje 20 posto godišnjeg iznosa namijenjenog promidžbi i oglašavanju trošiti na dnevni i tjedni tisak onih medija koji su upisani u upisnik. Izvještaje o oglašavanju moraju podnositi Vijeću za medije.

"U ovom trenutku postoji obveza sukladno Zakonu o elektroničkim medijima da se 15% sredstava za oglašavanje mora usmjeriti prema lokalnim i regionalnim medijima. U tom kontekstu, razmatra se model po kojem bi se dio sredstava usmjerio prema tiskovnim medijima, ali i oko toga se očekuju stavovi stručnih udruga", vade se danas iz Ministarstva kulture. 

Čini se da se od upisnika odustaje

Prijedlog nacrta Zakona o medijima predviđa legalizaciju cenzure tako da bi nakladnici imali pravo bez ikakvog obrazloženja ne objaviti članak koji je napravio novinar dogovoren na redakciji, no više bure izazvao je upisnik. 

Naime, prema zamisli Ministarstva kulture, profesionalni novinari i fotoreporteri status profesionalca dobili bi upisom u upisnik, za što su zadužena dva tijela i to Vijeće za medije, koje se bira u saboru te Vijeće za stručnjake koje bi od pet članova imali najviše jednog novinara. 

Zanimalo nas je temeljem koje analize se došlo do zaključka kako je nužan upisnik za profesionalne novinare i fotoreportere te da su za upisnike zadužena dva tijela od kojih se jedno bira putem sabora, a drugo niti ne predstavlja ceh novinara, no umjesto pojašnjenja Ministarstvo kulture pokušalo je izbjeći odgovor. 

Prijedlog za raspravu

"Ministrica je jasno i nedvosmisleno na sastanku Radne skupine istaknula da se neće uključivati odredbe o upisniku ako udruge s tim prijedlogom ne budu suglasne. Cilj upisnika bi bio stvoriti registar koji bi omogućio nastavak izravnih potpora profesionalnom novinarstvu kao i osmišljavanje novih mjera potpora", tvrde danas iz Ministarstva kulture. 

Ministarstvo tvrdi da su sadašnji, kako ga zovu, "prijedlog teksta za raspravu" izradili stručnjaci Ministarstva kulture i medija, a tekst će se, zaključuju na kraju, finalizirati sukladno komentarima članica i članova Radne skupine.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.