IZGLEDA da je novootkriveni mozak u fosilu člankonošca starog 525 milijuna godina najstariji pronađen do sada te je možda razjasnio enigmu o tome kako su evoluirali mozgovi kod ovih beskralježnjaka.
Stručnjaci su iznenađeni kako je mozak u ovom sićušnom lobopodiju poznatom kao cardiodictyon catenulum ostao tako dugo uščuvan. Primijetili su da se sastoji od tri dijela koji se razlikuju od živčanog sustava. To je važno otkriće jer ukazuje na to da se mozak razvio odvojeno od glave i živčanog sustava.
"Nismo očekivali vidjeti ovakvu anatomiju"
Naime, prethodno se smatralo da su mozgovi ovih stvorenja podijeljeni u segmente neuralnih struktura zvanih gangliji, baš kao i živčani sustav u trupu.
"Nismo očekivali vidjeti ovakvu anatomiju jer se već više od stotinu godina smatra da su glave i mozgovi modernih člankonožaca, i neki od njihovih fosiliziranih predaka, segmentirani", rekao je neuroznanstvenik Nicholas Strausfeld sa Sveučilišta Arizona, a prenosi Science Alert.
Fosil je 1980-ih otkriven u kineskoj pokrajini Yunnan. Crvoliki C. catenulum se u drevno doba kretao morskim dnom pomoću više pari mekih nogu. Budući da je fosil velik samo 1.5 centimetara, znanstvenici ga nisu mogli snimiti rendgenom.
Umjesto toga, koristili su metodu kromatskog filtriranja, gdje se niz digitaliziranih slika visoke rezolucije koristi za filtriranje različitih valnih duljina svjetlosti kako bi se mapirala unutarnja struktura.
Otkrivena morfologija glave i mozga potom je uspoređena s drugim fosilima, današnjim člankonošcima i njihovim obrascima ekspresije gena. Usporedbe sugeriraju da se isti plan organizacije mozga nastavlja pola milijarde godina.
Zajednički genetski plan za stvaranje mozga
"Identificirali smo zajednički potpis svih mozgova i kako su nastali. Shvatili smo da su svaka domena mozga i njezine odgovarajuće značajke određene istom kombinacijom gena, bez obzira na vrstu koju smo promatrali. To pokazuje zajednički genetski temeljni plan za stvaranje mozga", kazao je evolucijski neuroznanstvenik Frank Hirth sa sveučilišta King's College London.
Člankonošci su najbrojnija vrsta u životinjskom carstvu, a među njih spadaju kukci, rakovi, paukovi, stonoge i stonoge. Nakon lobopodija došli su euartropodi, a njihovi današnji potomci su baršunasti crvi (phylum onychophora) koji žive u Australiji, Novom Zelandu i Južnoj Americi.
"U vrijeme kada su veliki geološki i klimatski događaji preoblikovali planet, jednostavne morske životinje kao što je cardiodictyon stvorile su najraznovrsniju skupinu organizama na svijetu - euartropode - koji su se s vremenom proširili na svako novo stanište na Zemlji", rekao je Strausfeld.
Istraživanje naziva The lower Cambrian lobopodian Cardiodictyon resolves the origin of euarthropod brains objavljeno je u časopisu Science.